Buzet povremeno se priređuju likovne izložbe. Osim nekoliko novijih likovnih galerija danas u Istri djeluju: u Poreču Mala galerija u sastavu Pučkoga otvorenog učilišta Poreč (1980.); u Umagu od 19
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Buzeta, Limena glazba Kaštelir-Labinci, Limena glazba Medulin i dr.
Buzetu). Treći je sektor organizacijski bio nepovoljan jer je teren pružao slabiju prirodnu zaštitu. Pojedini su se partizanski borci liječili i u improviziranim stacionarima, npr. u Gologorici, gdje
Buzet, Lovrečica-Babići, Labinci-Kaštelir, Split, Šterna, Zrenj, Vižinada i Zadar. U Izoli je 1997–98. osnovana Comunità degli italiani »Dante Alighieri«, koja je nastala uz onu postojeću. ww
Buzetu (39), Pazinu (158), Lošinju (34), Poreču (86), Labinu (75) i Rovinju (38). U Labinu danas djeluje Centar »Liče Faraguna« za djecu s teškoćama u razvoju, osnovan 1969. U njegovu s
Buzet. Rat se nastavio promjenjivom srećom. Venecija je uspjela vratiti neka mjesta u Furlaniji i Istri, no posljedice rata dugo su se osjećale i nakon potpisivanja mira. Napose se to odnosi na tra
Buzetu. Bio je pripadnikom umjerene struje pravaškoga pokreta u Istri, a zbog svojega hrvatskog angažmana bio je napadan i progonjen. U književnosti prvi se put javio pjesmom Mlada Istrijanka. U Na
Buzeta). Uz oblasna glasila Glas Istre, Il Nostro Giornale, Istarski vjesnik i Vijesti umnožavaju se i druga glasila (pazinske, buzetske i puljske Vijesti, Pazinske vijesti, Nove vijesti, Hrvatski lis
buzetski kanonik Zuane Senbal napravio je prijepis Istarskog razvoda preveden na talijanski jezik, datiran 9.X.1548. Sačuvani primjerak čuva se u Državnom arhivu u Rijeci, a pronašao ga je 1880. grof
Buzetskom zborniku, Narodnom stvaralaštvu te u zbornicima s folklorističkih i slavističkih kongresa. Tiskana mu je i knjiga Hrvatske narodne pjesme Istre i kvarnerskih otoka (1983.). U povodu 30. o
Buzetu podignuta je pretorska palača, a u srednjem vijeku u Rovinju, Novigradu, Bujama, Plominu i Motovunu komunalne palače, današnji oblik kojih je uglavnom dovršen u XVIII. i XIX. st. U Završju i Dr
buzetsko glazbeno društvo Sokol (osnovano 1906.). Sokolska glazba, posebno budnice i koračnice koje su pratile tjelovježbu i sletove, bila je znatna pomoć u ostvarivanju programa društva. Potvrda je t
Buzetu uz Pazinčicu, s druge strane koje se grana cesta prema Boljunu i Učki. Prolazak željezničke pruge (Istarska državna željeznica) kroz Cerovlje (1876.) povećao je njegovo značenje. Do XX. st.
Buzetu, gdje polazi nekoliko razreda osnovne škole koju završava u Humu kamo je stric premješten na službu. Radi daljnjeg školovanja vraća se u Pazin gdje je završila Žensku učiteljsku školu netom pri
Buzetu 1784. i Završju 1792. Najvrjednije projekte ostvaruju G. Dozzi za župnu crkvu sv. Eufemije u Rovinju 1725., B. Maccaruzzi za župnu crkvu sv. Blaža u Vodnjanu 1760., te G. Dongetti za župnu crkv
Buzet, 1999.), Mali ABECEDARIJ / My Pocket ABC (dvojezično hrvatsko/englesko izdanje, u prijevodu Vide Pust Škrgulja, Zagreb, 2006.), Imam riječ (izbor i predgovor Milorada Stojevića, Zagreb, 2006.),
buzetskim, na jugoistoku s ekavskim govorima, a na jugu s jugozapadnim istarskim štakavsko-čakavskim govorima, gdje mu se granica proteže južno od rijeke Mirne na potezu Kaštelir–Labinci–K
Buzetskom dekanatu su župe: Boljun (sv. Jurja), Brest (Presvetog Trojstva), Buzet (Uznesenja BDM), Črnica (sv. Roka prezbitera [u nastavku sv. Roka]), Dolenja Vas (sv. Martina), Draguć (Sv. Križa), Gr
Buzet (1970.); Katedra Čakavskoga sabora Cres-Lošinj (osnovana u Velom Lošinju 1987.); Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, Grobnik (1992.); Katedra Čakavskoga sabora Društvo za povjesnicu Klane, Kl
Buzet 2002), a povezuje se s dopremanjem svježega neprovjerenoga svinjskoga mesa iz unutrašnjosti, što obvezuje na dalje pooštreno provođenje veterinarsko-sanitarnih mjera. Ehinokokoza (pasja trakavic
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...