Buzet 2002), a povezuje se s dopremanjem svježega neprovjerenoga svinjskoga mesa iz unutrašnjosti, što obvezuje na dalje pooštreno provođenje veterinarsko-sanitarnih mjera. Ehinokokoza (pasja trakavic
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Buzet-Buje-Kopar. Četrdesetreća divizija odlikovana je Ordenom bratstva i jedinstva I. reda i Ordenom narodnog oslobođenja. Njezinim su imenom nazvane ulice u više istarskih gradova (Pula, Pazin, R
Buzetu radi dobivanja konzumnih jaja. PPK Pazin i Agrokoka Zagreb postavili su temelje modernoga peradarstva u Istri.
Buzeta, znameniti lyonski tiskar nota. Prinos glazb. djelovanju dale su obitelji Negri u Labinu i poslije G. R. Carli u Kopru, skladatelji Francesco Usper iz Poreča (oko 1570–1641) i Talijan Gabriello
Roženice (sopele, sopile, supiele, tororo), istarsko narodno glazbalo tipa oboe rasprostranjeno i po Hrvatskom primorju i otocima, posebno na Krku. Pripadaju skupini aerofonih glazbala, prodorna su
Buzet - Festival istarskih klapa - 2003. - druga nagrada - 2004., 2005., 2006. i 2007. - prva nagrada • Senj - Festival sjevernojadranskih klapa - 2003. - prva nagrada za najbolju debitantsku kla
Buzet 10, Žminj 6 i Rovinj 13. Slične je popise donio i za mjesta na kvarnerskom prostoru (npr. za Trsat te otoke Krk, Cres, Lošinj, Susak, Rab i Pag). No, bilježio je također zapažanja i dojmove o lj
Buzet, Buje, Motovun, Oprtalj, Lovrečica). Rovinjske orgulje u crkvi sv. Eufemije izgradio je Antonio Barbini iz Murana (1754.). Dacci i Callido djelovali su i u Dalmaciji i Hrvatskom primorju, a o
Protestantsko tiskarstvo, tisk. djelatnost hrv. i slov. protestanata u XVI. st., u prvome redu okupljenih oko tiskare u Urachu (Njemačka), što ju je 1561. utemeljio i novčano podupirao štajerski barun
buzetske te ikavske govore sjeverozapadne Istre (Zbornik u čast Stjepana Ivšića, 1963.; Govori jugozapadne Istre, 1964.; Hrvatski dijalektološki zbornik, 1966., Filologija, 1967.). Započeo je rad na n
Buzetska tvornica piva, Cimos i »Nada Dimić« iz Buzeta te Digitron i Feroplast iz Buja značajno su utjecali na standard sjeverne Istre. Tvornica duhana Rovinj bila je stup gospodarstva Rov
Buzetu (15.IX.1996.), Arena radio u Puli (8.II.1997.), Radio Rovinj u Rovinju (14.II.1997.), Radio Stella Maris u Umagu (9.V.2003.), Radio Medulin FM u Medulinu (početak emitiranja 1.II.2018.). Veliki
Buzetu, Roču, Žminju i Dvigradu. Glazbeni časopisi: Sv. Cecilija, Gusle, Glazba, Pjevački vjesnik i dr. informiraju o teoriji, historiografiji, glazb. praksi i rezultatima cecilijanskoga pokreta.
Buzetu i Karniji; Francesco, doktor medicine padovanskoga sveučilišta, službovao u Motovunu, drugim istar. mjestima i u Karniji; Cosmo Damiano, kirurg, laureat Sveučilišta u Padovi; Filippo, sin Gian
Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj). Potkraj 1970-ih i na poč. 1980-ih donosili su se općinski prostorni planovi, a velik dio njih je, nakon mnogih revizija, i danas u primjeni. To su prvi direk
Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Rovinj, Bujštine (Umag). Obrtnička komora Istarske županije do kraja travnja 2009. imala je oko 9835 članova. Najveći udio u istar. obrtništvu imaju trgovina, ugostiteljstv
Buzeta, Poreča, pulskoga kaptola i dr.
Buzetu, Roču, Poreču, Višnjanu, Motovunu, Vrsaru i dr.). Poznati su »morski« hospiciji (hospicij na moru) u Puli (Stoja), u Valdoltri, te bolnički odjeli za hospitalizaciju težih tuberkuloznih bolesni
Buzet), tek pokatkad s udvojenom krunom (Vižinada). Poseban su slučaj cisterne u Raklju, koje su izgrađene izvan samoga naselja, i s izrazito velikim priljevnim površinama. Cisterne se nalaze i u svim
Buzetu (izložbu je postavio AMI Pula 1975), u novije vrijeme i Gradski muzej u Umagu (arheološka zbirka u nastajanju, bogat repertoar povremenih gostujućih izložbi i arheološkog karaktera). Manji l
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...