pazinski flišni bazen, dobro je očuvano u području od doline Mirne preko Pazina i Lupoglava do okolice Labina. Posebna su odlika flišne sedimentacije u tome koritu pojedinačni vrlo debeli slojevi vapn
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazin, Beram) obilježava glagoljica. Ona se širila prema tzv. kajkavskoj hrvatskoj Istri (Draguć, Roč, Hum, Buzet) i dalje prema Trstu i Gorici, pa su i Slovenci zahvaljujući glagoljici bili pod utjec
Pazinštini i nešto manje na Žminjštini. Tu se tradicionalno uzgajaju kasni krumpir, luk, grah i kupus namijenjen za kiseljenje. U novije doba uzgaja se još mnogo dr. sezonskih vrsta (salata, blitva, š
Pazin-Lupoglav nisu pronađene dovoljne rezerve ugljena. Jedino su dokazane i potvrđene rezerve ugljena u istraživanjima na prostoru Pićan-Tupljak. Ugljen u eksploatacijskom polju Pićan, prema Rješenju
Pazinu i Labinu. U malim gradićima župna crkva redovito dominira nad manjim nepravilnim trgom s gradskom palačom i ložom (Plomin, Grožnjan, Kršan, Pićan, Žminj i dr.), ponekad s odvojenom ložom (Brseč
Pazin 1996.), Deštini i znamenja (Zagreb 1998.), Horugva nam ćuhta (Rijeka 2002.), zbirke ljubavne poezije Cvjetni ožiljak duše (Pula 1998.) i Ti si jedna nedopjevana pjesma (Poreč-Pula 2001.), sonetn
Pazinskoj knežiji i njezinim privatnim gospoštijama (pod vlašću austr. nadvojvode), te prema Kranjskoj i Furlaniji. Okupljališta krijumčara nalazila su se i u lukama Baštiji na Mirni, gdje se ukrcaval
Pazinom (spominje se u XII. st.), Sv. Marija na Škrilinah kraj Berma (iz XV. st.), Sv. Kasijan u Poreču (iz X. st.), Sv. Nikola (prije Sv. Anastazija) na otočiću kraj Poreča (od XI. st. do 1769.), gdj
Pazin 1965., za Novigrad i Umag 1966., Poreč i Buje 1968., Buzet 1969., a prvi ciklus završava s Rovinjom 1977. Tako organiziran sustav nije, međutim, dao i odgovarajuće rezultate u dostignutoj kakvoć
Pazinu (1965.–67.) i MAFAF (1965.–84.). Situacija se promijenila nakon odlaska u mirovinu 1972., kada postaje službeni fotoreporter i član pulske redakcije zagrebačkog Večernjeg lista. Vrh
Žejȃne (istrorum. Žejân, tal. Seiane), naselje na Ćićariji, na području Opatijskoga krasa, 18 km sjeverozapadno od Matuja u Primorsko-goranskoj županiji (45°26′N; 14°12′E; 61
Pazin. S ekipom Uljanika izborio je 1954. nastup u Hrvatskoj ligi. U Puli je osnovao drugu nogometnu školu u Hrvatskoj, sljedeću nakon zagrebačke, a sa skupinom nogometaša pokrenuo je osnivanje pul
Pangerc, Josip, političar, narodnjak, glazbenik, skladatelj, zborovođa, kulturni pregalac, časnik, antifašist (Dolina, 3.I.1868. – Dolina, 6.VII.1925.). Otac Jožef, veleposjednik i dolinski n
Sveci, u kršćanstvu, osobe koje za života ostvaruju duhovni i ćudoredni ideal kršćanske vjere. U Katoličkoj se crkvi službeno proglašuju na kraju postupka kanonizacije. U ranom kršćanstvu prvi svec
Pazinskoj knežiji, a otada Mletačkoj Republici kao dio novigradske općine. Nakon ratnih zbivanja i epidemija koje su ga demografski opustošile, 1576. naseljavaju se prvi doseljenici (nekoliko obitelji
Pazinskih kao dio motovunskog feuda. S Motovunom je 1278. došao pod vlast Venecije. U XVII. st. doseljene su iz Dalmacije obitelji izbjeglica pred Osmanlijama. Središte društvenog života bila je lo
Pazinu, 2011. u Rijeci i 2013. u Lovranu; deponirana u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre) te Za Cara i domovinu (1914. - 1918.) Povijesnog i pomorskog muzeja Istre (s Bojanom Lazarevičem, Pula 2008.
Pazin, Poreč, Motovun, Zagreb, Rijeka, Split, Karlovac, Velika Gorica, Beč, Beograd, Sarajevo, Bologna, Maribor i drugdje). Oblikovao je brojne spomenike i skulpture u javnim prostorima Istre, Rijeke,
Pazin i dr. 1993). Prevođen na strane jezike. Nekoliko je njegovih pjesama uglazbljeno (Franci Blašković, Tamara Obrovac, Livio Morosin). Samostalno ili u suautorstvu pisac je tekstova u više monograf
Dȃjla (tal. Daila), naselje sjeverno od Novigrada (45°21′N; 13°32′E); 353 stanovnika (2021.), grad Novigrad. Razvilo se oko istoimene uvale, gdje je u njezinu sjevernom dijelu (
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...