Pazin), a Mornaričko groblje u Puli proglašeno je kulturnim dobrom.
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Seghizzi, Augusto Cesare, skladatelj, zborovođa, glazbeni pedagog (Buje, 19.I.1873. – Gorica, 5.I.1933.). Kršten je 6.2.1873. u Umagu, gdje je upisan u matičnu knjigu. Otac Angelo, porijek
Pazinu, 7.V., osnovano Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri, odvijao kroz tršćansko društvo Edinost. Predsjednik Kluba 1889. postao je M. Laginja, a tajnik M. Mandić, što je označilo novu &r
Delbianco, Luciano (Čano), elektrotehničar, političar, sveučilišni profesor (Pula, 10.VI.1954. – Zagreb, 29.IX.2014.). Rođen je u radničkoj obitelji; otac Ivan bio je iz Krnice, a majka Ivka
Istria, L’, tjednik koji je od 3.I.1846. do 25.XII.1852. u Trstu objavljivao i uređivao Pietro Kandler. Nastao je na tradiciji tršćanske historiografije i kulture, koju je obilježio niz publi
Crkva sv. Marije na Placu u Gračišću podignuta je 1425., a sagradio ju je majstor Dento po narudžbi Petra Beračića. Smještena je u središtu ljevkastog trga pa i sama definira prostor tog dijela mje
Pazin, Motovun i Žminj (1956.), te Instituta za šumarska istraživanja iz Zagreba prilikom izrade studije Ekološko--gospodarskih tipova šuma Istre (1973.). Uski obalni pojas Istre te Lošinj i južni
Pazin. Za podizanja đačkoga konvikta velikodušno je darovao obilna sredstva zaklade biskupa Franje Anijana Feretića. Na konvikt je gledao kao djelo i uspjeh HKP u Istri. Zbog zauzimanja za nacional
Curto, Carlo, profesor i povjesničar književnosti, jezikoslovac, esejist (Pula, 27.XII.1892. – Torino, 3.XI.1972.). Otac Domenico, poduzetnik iz Rovinja, majka Giuseppina rođ. Mayer. Obitelj
Pazinu 1912. Porečko kazalište je otvoreno 10.XII.1887. kao Teatro Comunale (Općinsko kazalište), a 15.II.1901., mjesec i pol dana nakon smrti G. Verdija, odlukom Općinskog vijeća preimenovano je u
Furlanija (furl. Friûl, tal. Friuli), zemljopisno-povijesno područje sjeveroistočne Italije, dio talijanske regije Furlanija i Julijska Venecija (Friuli – Venezia Giulia). U najvećoj mj
Pazinu, Poreču, Strasbourgu, Motovunu, Opatiji, Crikvenici i dr. Sudjelovao je u radu mnogih likovnih kolonija i susreta (Rovinj, Poreč, Roč, Medulin, Grobnik…). Gotovo sva otvorenja njegovih i
Contarini, mletačka plemićka obitelj o kojoj ima vjerodostojnih podataka već u XI. st. Pridonijela je mletačkom širenju prema Levantu, a jedan od njezinih ukupno 18 rodova preselio se u Siriju. Pos
Božac, Vladimir (Vlado), komunist, antifašist, partizan (Škatari [danas dio Pule], 19.XII.1919. – okolica Bugojna, 22.VI.1944.). Rođen je u obitelji poljoprivrednika porijeklom sa Žminjšćine.
Pazinske odluke i odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) o pripojenju Istre. Država se krajem rata zvala Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ), od 29.XI.19
Pazina) politički je potpadao pod vlast Venecije, koja nije blagonaklono promatrala prodor tih germanskih ideja, ali nije u tome gledala ni tragične prijetnje, pa je bila tolerantnija prema širenju pr
Antifašizam, pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrat
Pazinu, koje sadrže knjižnu građu od nacionalne važnosti. God. 1995. u njoj je otvorena knjigovežnica, čime je osigurana trajna zaštita fonda. Knjižnica priređuje različite kulturne programe, izložbe,
Draghicchio, Gregorio, gimnastičar, gimnastički pedagog, sportski djelatnik, pisac i novinar, talijanski patriot–iredentist (Poreč, 5.II.1851. – Poreč, 18.III.1902.). Kršten je 8.II. ka
Pazinske knežije, ostala u vlasti patrijarha do XV. st. Henrikov brat Oton VII. (poslije 1171.-1234.), koji je u spisima od 1215. nosio naslov meranijskoga vojvode, uzalud je prosvjedovao protiv te ca
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...