Dana 2.X.1931. u pulski zaljev je sletio putnički zrakoplov Dornier s oznakama Do X2 Umberto Maddalena. Bio je tada najveći, najteži i najsnažniji hidroavion na svijetu. Zapravo, bio je nalik na prepravljeni prekooceanski brod s trima palubama, uz jednu dodatnu osobinu – letio je. To mu je omogućavalo 12 benzinskih motora marke Fiat, svaki s 12 cilindara, smještenih na krilu širine 48 metara. Ukupna snaga motora od gotovo 8000 konjskih snaga omogućila je podizanje letećeg plovila, težine do 42 tone, tek nekoliko stotina metara iznad vode. Gotovo 20 godina taj je leteći brod držao rekord po broju putnika prevezenih tijekom probnog leta – čak 169.

O tome koliko je ova letjelica očarala Puljane svjedoči podatak da je organizator u Puli predvidio podijeliti 300 karata koje su omogućavale pristup zrakoplovu, a brod je došlo razgledati 2000 Puljana. Pola godine kasnije isti tip hidroaviona bit će izložen u Berlinu, a tamo će ga doći vidjeti 200 000 posjetitelja.

O posjetu tog hidroaviona u Puli se proteklih 95 godina pisalo i prepričavalo, ali ne i o događaju koji je prethodio tom posjetu. Dan ranije eskadrila hidroplana S.59 je sat vremena provodila bombardiranje Pule bezopasnim granatama. Bila je to vježba za buduće ratne operacije Kraljevine Italije u Africi i Europi.

Inače, letenje hidroavionima nad Istrom i istočnom obalom Jadrana dobilo je trajnu uspomenu u japanskom dugometražnom animiranom filmu Porco Rosso iz 1992. U filmu se radnja odvija nakon što je istočna obala Jadranskog mora, nekada u sastavu Austro-Ugarske, podijeljena između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Film pokazuje zračne bitke međunarodnih gusara hidroavionima iznad Dalmacije i Istre.

Vratimo se Dornieru. Italija je imala dva takva hidroaviona, a nakon nekoliko skupih remonta dala ih je razrezati u staro željezo 1937., one godine kada je u Puli preseljeno hidroavionsko pristanište s otoka Sv. Katarina na rivu. Treći Dornier, koji je bio u vlasništvu Trećeg Reicha, uništen je u Berlinskom muzeju tehnologije tijekom bombardiranja u studenom 1943. Međutim, time nije završila povijest tog najvećeg hidroaviona na svijetu. Prije dvije godine započela je gradnja replike u mjerilu 1:1, a planirano je da bude izložena 2029., na stotu godišnjicu dovršetka gradnje prvog iz serije od triju takvih letećih objekata.

Zanimljivost je da je Dornier u Puli pristao na otok Sv. Katarina, točno odakle je 27.IX.1912. zapovjednik Zrakoplovne postaje Pula Viktor Klobučar svoj hidroavion porinuo u more i potom njime uzletio. Taj događaj novija hrvatska historiografija računa kao početak ratnog zrakoplovstva na području Hrvatske. To je obilježeno 2012. izdanjem knjige Sto godina ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj, a 2009.–2010. u zagrebačkom Tehničkom muzeju održana je izložba Stoljeće ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj.

Puljani su putovali hidroavionima ili im se samo divili i prije 10 godina. Naime, 2015. tvrtka European Coastal Airlines povezala je Pulu sa značajnim hrvatskim priobalnim gradovima. Hidroavion je polijetao učestalo jednu godinu, nakon čega je zbog gubitka dozvole linija ukinuta.

No, tu nije kraj hidrozrakoplovstvu u Puli. Adriatic Croatia International Club (ACI), poznat po lancu nautičkih marina, sredinom 2023. od pulske je Lučke uprave dobio desetogodišnju koncesiju za obavljanje djelatnosti prihvata i otpreme hidroaviona i putnika, priveza i odveza te pružanja usluga putnicima uz korištenje i održavanje hidroavionskog pristaništa na dijelu lučkog područja u Puli, konkretno na rivi.

Očekuju se novi hidroavioni u pulskoj luci.

Na fotografiji: Dornier Do X u Altenrheinu na Bodenskom jezeru nakon rekordnog leta 21.X.1929., kada je prevezao 169 osoba

• 
•