Studenac, Petar

Studenac, Petar, pjesnik, svećenik i preporoditelj (Rijeka, 31.I.1811. – Kanfanar, 24.V.1898.).

Gimnaziju i teologiju završio u Gorici. Zaređen 1834., najprije je službovao u Muntriju, a od 1838. do smrti u Kanfanaru kao župnik, dekan i počasni kanonik.

Govorio je njemački i talijanski, a bio je i glazbeno izobražen. U Tinjanu je 1837. propovijedao na mladoj misi Jurja Dobrile, s kojim je blisko surađivao, te mu je posvetio pjesme prigodnice (1858. i 1861.), napisane najvećma pod Kačićevim utjecajem. Prvi je hrvatski preporoditelj iz Istre. Dopisivao se s Ljudevitom Gajem, o kojem je uznosito pisao, s Ambrozom Vranjicanom mlađim i dr.

U književnoj mu je ostavštini samo nekoliko pjesama, tri pisma i jedan članak. Isprva je prihvatio ilirsko ime te ga poslije zamijenio hrvatskim, a sudeći prema prvim tekstovima i naslovu budničarske pjesme Molitva Ilirom (1840.), drži se da je već od 1835.–36. sudjelovao u hrvatskome nacionalnom pokretu u Istri, te da je, vjerojatno od 1842., bio članom utemeljiteljem Matice ilirske (od 1874. Matica hrvatska). Svojim je zavičajem širio domoljublje, primjerice Gajevom budnicom Još Horvatska ni propala i sl. Zauzimao se za uvođenje izvornih ili prevedenih školskih knjiga na hrvatskome jeziku. U pismu Nekoje misli o narodnom združenju (Danica, 1, 1844.) naglašava da hrvatski narodni preporod ne smije biti tek preporodom inteligencije nego preporodom puka, nazivajući hrvatski jezik »vilinskim«, te je i u crkvi propovijedao na hrvatskom. Studenčeva djelatnost za njegova života nije bila posve prepoznata niti su mu svi tekstovi koje je slao Gaju objavljeni.

Njegovo ime nosi osnovna škola u Kanfanaru te ulice u Kanfanaru, Rovinju i Puli.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Šime Jurić, „Jedan glas iz Istre 1843“, Riječka revija, 1–2, 1954., Jakša Ravlić, „Petar Studenac, prvi hrvatski narodni preporoditelj u Istri“, Pazinski memorijal, 1, 1970. (1971.); Mirjana Strčić, Istarska pjesmarica, Antologija hrvatskog pjesništva Istre XIX. i XX. stoljeća, I, Pula 1989.; ista, „Hrvatski svećenici – pjesnici Istre u 19. i na početku 20. stoljeća“, Pazinski memorijal, 23/24, 1995.; Zorko Ritoša, „Svećenici Dvigrada i Kanfanara“, u: Kanfanar i Kanfanarština (zbornik), Kanfanar – Pazin 1998.; Nevio Šetić, „Kanfanar u XIX. stoljeću“, isto.

Slučajna natuknica

Cukrov, Ante