Tinjan, pogled s Vrha kraj Velog Ježenja, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Anđelo Dagostin), 2012.

Tinjan (kod Pazina)

Tinjȃn (tal. Antignana), gradić kraj Pazina, na uzvisini iznad Limske drage (45°13′N; 13°50′E; 319 m nadmorske visine); 433 stanovnika (2021.), sjedište istoimene općine.

Nalazi se uz županijsku cestu Pazin – Poreč i raskrižje cesta za Muntrij (Muntrilj), Kringu i Sveti Petar u Šumi, na rubu krške visoravni iznad plodne, duboko usječene Drage.

Stanovnik je Tinjȁnac i Tinjȃnac, stanovnica Tinjȃnka, a pridjev tinjȃnski.

Stanovnici se tradicionalno bave poljodjelstvom, kako na krškom dijelu tako i u Dragi, ali danas sve više uslužnim djelatnostima u obližnjim većim središtima i malim poduzetništvom.

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (gradine na rubovima Drage) i u rimsko doba, kad se nalazilo na samom rubu agera parentinske kolonije (nekoliko arheoloških nalazišta iz rimskog doba). Prvi se put spominje 1177. u ispravi pape Aleksandra III., i to kao župa Antoniana, a zatim ponovno 1194., 1225. itd. U to je doba došao u feudalni posjed pazinskoga kapetana (kneza), a od XIV. st. i službeno je bio dijelom Pazinske knežije. Tada je naselje utvrđeno zidinama i kulama te je postalo graničnom utvrdom prema mletačkom posjedu (Sveti Lovreč). Mnoge ratne epizode u XIV. i XVI. st. vezuju se za mjesto ističući sve veću njegovu važnost, a 1578. Tinjan je u pazinskom urbaru stekao i status grada (Stadt), iako je poslije degradiran u gradić (Stättl).

Za Uskočkoga rata osvojili su ga Mlečani, ali su ga nakon sklapanja mira napustili, prethodno srušivši zidine.

Na najvišoj točki male jezgre naselja nalazi se župna crkva sv. Šimuna i Jude apostola. Izgrađena je 1773. u ranom neoklasicističkom slogu, s primjesama baroknih elemenata i rokokoa, posebno u uređenju unutrašnjosti. Na njezinu se mjestu prije nalazila crkva koja je bila posvećena sv. Antunu opatu. Pročelje je lezenama s bazama i kapitelima podijeljeno na tri polja, iznad kojih je vijenac te trokutasti zabat. Unutar svakog polja po jedna je niša s kipom: bočno sv. Šimuna i sv. Jude Tadeja, a nad glavnim ulazom, oblikovanim u baroknom slogu, Djevice Marije.

Neke su stare kuće oko crkve popravljene, a od zidina nema više traga, osim podzida iznad Drage. Na južnom rubu ulaznoga trga, što ga tvori glavna cesta s ulicama koje ulaze u jezgru Tinjana, nalazi se ladonja sa županskim stolom. Taj lokalitet, s panoramskim pogledom na Dragu, Tinjanci zovu Pod landonjami.

Stara grobljanska crkva Sv. križa, izgrađena u XIII. st. u romaničkom slogu, ima preslicu iznad glavnog ulaza i polukružnu apsidu. Obnavljana je 1728., 1894. i 1980.

U Tinjanu se od 2006. svake godine, u listopadu, održava Internacionalni sajam pršuta (ISAP) s kušanjem i ocjenjivanjem istarskih i drugih pršuta te nizom popratnih događanja. Iste godine (2006.) Tinjan se proglasio „općinom istarskog pršuta“. Godine 2023. otvorena je Hiža istarskog pršuta s degustacijskim i prodajnim prostorom.

U spomen na pobunu 200-tinjak žena Tinjanštine 1931. protiv nepodnošljivih nameta i pritisaka fašističkoga režima postavljena je u svibnju 2024. na rubu parka Pod landonjami skulptura žene, rad Gorana Kovača.

Općina Tinjan. Nakon što je Tinjan u novije vrijeme bio u sastavu općine Pazin, utemeljen je kao zasebna općina 15.IV.1993., konstituirajućom sjednicom općinskog vijeća. Općina se prostire na 53,9 km2, broji 1729 stanovnika (2021.), a status naselja, uz Tinjan, imaju: Bȑčići (78 stanovnika, 2021.; stanovnik je Bȑčić, stanovnica Bȑčićka, pridjev bȑčićki), Brečȅvići (182; Brečȅvac, Brečȇvka, brečȅvski), Jakovȉci (290; Jakovȉć, Jakovȉćka, jakovȉćski), Kringa (324), Muntrij (73), Radȅtići (226; Radȅtić, Radȅtićka) i Žȕžići (123; Žȕžić, Zȕžićka, žȕžićki). Administrativno je podijeljena u tri mjesna odbora: Kringa, sa selima i zaseocima Brinjani, Danijeli, Faturi, Gregi, Gregorci, Hrvatini, Kučići, Pavletići, Prenci, Rajkova Stancija, Tomičini, Zavod, Frankovići, Jelovci, Kmačići, Mofardini, Pinezići, Radetići, Ribari, Terlevići Dolenji, Zlatini, Terlevići Gorenji, Fratrije i Gospodi; Muntrilj sa selima i zaseocima Duhići, Jurasi, Bratovići, Pinčani, Starići, Žužići, Brčići, Jurići, Pajići, Rajki i Travani; Tinjan sa selima i zaseocima Grimani, Hlistići, Jakovci, Milinki, Milotići, Pajci, Peljaki, Picupari, Šurani, Bašići, Butori, Červari, Ivetići, Jakovici, Lovrečići, Mohori, Pilari, Rudići, Srbinjak, Stancija Piškova, Vitasi, Banki, Brečevići, Grintavica i Milohanići.

Grb općine je trokutasti, srcoliki štit sa svijetloplavim poljem u kojem, na zelenoj podlozi, stoji bijeli (srebrni) zid nad kojim se uzdiže bijela (srebrna) trokatna kula, na svakom katu s po dva prozora i crnim vratima u sredini te s krovnim kruništem okrenutim prema dolje.

Dan općine Tinjan obilježava se 8. svibnja, a posebno se slave i blagdani sv. Marije Velike (15. kolovoza), sv. Roka (16. kolovoza) i sv. Šimuna i Jude Tadeja (28. listopada).

http://www.tinjan.hr/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Enriko Depiera, Hrvoje Defar, Tinjan i njegova prošlost, Tinjan 1997.;

Službene novine Grada Pazina i općina Cerovlje, Gračišće, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi i Tinjan, br. 10, 19. 9. 1995., 343;

Statut Općine Tinjan (pročišćeni tekst), 11. 4. 2017.;

službene stranice općine Tinjan, https://tinjan.hr/opcina/o-tinjanu, pristupljeno 12. 1. 2022.;

„Tinjan, 'općina istarskog pršuta', svečano proslavio 31. rođendan“, tinjan.hr, 18. 5. 2024., https://tinjan.hr/opcina/novosti/tinjan-opina-istarskog-prshuta-svechano-proslavio-31-roendan, pristupljeno 21. 7. 2024.

Slučajna natuknica

Kaštelir