Vižinada, panorama, (preuzeto s mrežnih stranica općine Vižinada-Visinada https://www.vizinada.hr/), 2019.

Vižinada

Vižinȃda (i Vižunȃda, tal. Visinada), naselje i općinsko središte u unutrašnjosti zapadne Istre na sjeveroistočnom rubu Poreštine (45°20′N; 13°46′E; 257 m nadmorske visine); 269 stanovnika (2021.).

Smješteno je na raskrižju državne ceste (D21) PulaBuje i županijske ceste za Poreč, na uzvisini na južnom rubu doline Mirne.

Stanovnik je Vižinȃdac (i Vižinadȇž), stanovnica Vižinȁtkinja (i Vižinadȅška), a pridjev vižinȃdski i vižunȃdski (i vižinadȅški).

Stanovnici se bave poljodjelstvom i uslužnim djelatnostima, a područje Vižinade poznato je po agroturizmu te mnogobrojnim nagrađenim vinarima i vinima. Prirodni ambijent Vižinade i okolnih naselja pogodovao je razvoju seoskoga turizma, u koji su uključene i tradicionalne manifestacije: Verši na šterni, susret čakavskih pjesnika, Slatka Istra, izložba tradicionalnih istarskih kolača, pučka fešta Sv. Marija Vela te rekreativni biciklistički maraton Parenzana.

Područje Vižinade zbog svojega je prometnoga položaja bilo naseljeno u prapovijesti (gradine u okolici) i antici (rimsko doba) te ranom srednjem vijeku. Najpoznatiji su arheološki lokaliteti Ružar (Vižinal ili Stara Vižinada), sv. Toma, Medulin i Bošket, a antički natpisi potječu iz sela Žudetići i Maštelići. Prvi se put u pisanim izvorima spominje 1177. kao posjed porečkih biskupa, a leno je različitih obitelji u XII–XV. st. Početkom XVI. st. Vižinada je došla pod vlast Venecije, a postala je feud obitelji Grimani. Kao i šire okolno područje i cijela Istra, u ratovima i bolestima izgubila je velik dio stanovništva, pa su je mletačke vlasti u XVI–XVII. st. naseljavale izbjeglicama pred Osmanlijama iz Dalmacije i drugih krajeva.

Imala je luku na Mirni u Baštiji (na mjestu današnje crkvice iz XIV. st., koja je obnovljena 2000.). U Vižinadi je u zid negdašnjega fontika ugrađena natpisna ploča iz XVI. st. s cjenikom prijevoza pojedinih proizvoda kojima se trgovalo u luci.

Župna crkva sv. Jeronima u neoklasicističkom slogu izgrađena je 1837.–40. na mjestu prijašnje iz XVI. st. Oko trga ispred župne crkve bile su sve najvažnije javne i privatne zgrade: fontik, cisterna iz 1782. (arhitekt Simeone Battistella), loža iz 1930-ih, palače obitelji Grimani i Facchinetti (Fachinetti). Na rubovima su naselja romaničke dvoapsidne crkve sv. Ivana Krstitelja i sv. Barnabe, od kojih je druga nakon 1350-ih i u duhu Giottovih učenika oslikana freskama s motivima iz Kristova života.

U povijesnoj jezgri, u kući Maraston iz XVI./XVII. st. na glavnom trgu nalazi se Centar za posjetitelje Maraston – Kuća skrivene povijesti, otvoren 2018., u kojem je predstavljena kulturna baština Vižinade i okolice.

Na lokalitetu Božje polje, 3 km od Vižinade, mjesno je groblje s crkvom sv. Marije s freskama s kraja XV. st.

Općina Vižinada-Visinada prostire se na sjeveroistočnom dijelu Poreštine, na valovitoj visoravni i južnim padinama srednjeg toka Mirne. Površina joj je 36 km2, broji 1142 stanovnika (2021.).

Osim Vižinade u njezinom su sastavu naselja: Bajkini (Bajkȋni, stanovnik je Bajkȋnac, stanovnica Bajkȋnka, pridjev bajkȋnski; 37 stanovnika, 2021.), Baldaši (Baldȃši, Baldȃšar, Baldȃšarka, baldašȃrski; 36), Brig (Brȋg, Brìžanin i Brižȁnac, Brižȃnka, brȋžanski; 109), Bukori (Bȕkori; 21), Crklada (122), Ćuki (Ćȗki i Čȕki [u državnom popisu Čuki]; 6), Danci (Dȃnci, Dȁnac, Dȃnčovica, dȁnčarski; 17), Ferenci (63), Filipi (Filȉpi, Filipjȁn i Filipjanȁc, Filipjȃnka, filȉpski; 28), Grubici (Grȕbici [u državnom popisu Grubići], grubicȃnski; 37), Jadruhi (54), Lašići (Lȃšići, Lȃšićar, Lȃšićarka, lȃšićanski i lȃšićarski; 44), Markovići (Markȍvići, Markȍvićar, Markȍvićarka, markȍvićarski; 50), Maštelići (u državnom popisu Mastelići; Mastȅlići, Mastȅlićar, Mastȅlićarka, mastȅlićarski; bez stanovnika, 2021.), Mekiši kod Vižinade (Mekȋši; 37), Narduči (u državnom popisu Nardući; Nardȗći, Nardȗćar, Nardȗćarka, nardȗćarski; 14), Ohnići (Vohnȉći, Vohnȉćar, Vohnȉćanka i Vohnȉćarica, vohnȉćarski; 30), Piškovica (-), Staniši (Stanȋši, Stanȋšan, Stanȋška, stanȋšanski i stanȋški; 14), Trombal (-), Velići (Vȇlići, Vȇlićovac i Vȇlićar, Vȇlićovka i Vȇlićarka, vȇlićovski; 45), Vranići kod Vižinade (Vrȃnići; bez stanovnika, 2021.-), Vranje Selo (Vrȁnje Sȇlo; 48), Vrbani (Vrbȃni, Vrbȃnac, Vrbȃnka, vrbȃnski; 8), Vrh Lašići (Vȑh Lȁšići; 22) i Žudetići (Žudȅtići, Žudȅtićar, Žudȅtićarka, žudȅtićarski; 9).

Grb općine je trokutast, srcolik srebrni (bijeli) štit, raščetvoren crvenim uspravnim križem proširenih krajeva, u prvom, drugom i četvrtom polju je smeđi visak, a treće polje je prazno. Zastava je jednobojna, žute boje s općinskim grbom u sredini.

Dan Općine Vižinada-Visinada je 30. rujna, blagdan sv. Jeronima koji je i mjesni zaštitnik.

https://www.vizinada.hr/

https://www.tz-vizinada.hr/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Michele de Fachinetti, Visinada, 1921.; Ivan Matejčić, Freske crkve sv. Barnabe u Vižinadi, Poreč 2002.; "Istarska toponimija", Istarska enciklopedija, Zagreb 2005., 929-944; Statut Općine Vižinada-Visinada, pročišćeni tekst, 7. 2. 2022.

Slučajna natuknica

Fasana