Banko, Anton
Banko, Anton (Antonio), znanstvenik, izumitelj na području oftalmologije (Vadediji, pokraj Žminja, 26.VIII.1927. – New York, 16.V.1986.).
Djetinjstvo je proveo u Kanfanaru, srednju školu završio u Puli, a Fakultet strojarstva u Ljubljani. Radnu karijeru započeo je kao tehnički direktor u Slavnik Koperu, koji je u to vrijeme bio pred stečajem. Unošenjem inovativnih procesa tvrtka je doživjela ponovni uzlet, no zbog neslaganja s režimom pao je u nemilost te je zbog toga napustio Jugoslaviju 1960.
U Rimu je dobio posao izvanrednog profesora matematike na sveučilištu, ali nakon dvije godine odlazi u New York. Tamo se zaposlio u tvrtki Cavitron, koja se bavi proizvodnjom visokotehnoloških instrumenata temeljene na ultrazvuku. Postao je direktor odjela za istraživanje i razvoj te bio uključen u istraživanje korištenja ultrazvuka u dentalnoj medicini.
Charles Kelman obratio mu se 1965. sa zahtjevom za konstrukciju ultrazvučnog uređaja za uklanjanje katarakte, a njihov prvi zajednički američki patent broj 3589363 podnesen je 25.VII.1967. Patent je opisivao instrument namijenjen za „razbijanje i uklanjanje neželjenog materijala“, posebno katarakte, pomoću ručnog vrha koji radi u „ultrazvučnom rasponu s amplitudom koja se može kontrolirati do nekoliko tisućinki inča“. Smatra se da su time C. Kelman i A. Banko uveli fakoemulzifikaciju 1967. Njihov pionirski rad opisan je u knjizi C. Kelmana Through My Eyes: The Story of a Surgeon Who Dared to Take on the Medical World (New York, 1985.).
Banko je 1968. osnovao vlastitu tvrtku u New Yorku, Surgical Design, posvećenu isključivo inovacijama u dizajnu i razvoju oftalmoloških instrumenata. Tvrtka je ubrzo počela proizvoditi i prodavati niz uređaja za fakoemulzifikaciju. Nakon izuma opreme za operaciju katarakte, izumio je instrumente za fakoemulzifikaciju te je patentirao prvi kirurški postupak za zatvorenu vitrektomiju (aparat za izvođenje kirurških zahvata na oku).
Američki patent broj 3528425 podnio je 16.IX.1968. i patentiran je 15.IX.1970. Proizvod njihovog rada, nazvan Mackool/Heslin Ocusystem bio je prvi kombinirani računalni instrument za fakoemulzifikaciju i vitrektomiju. Opremu je Banko razvio zajedno s Richardom Mackoolom i Buolom Heslinom 1968., a u stručnoj literaturi predstavio ju je Richard Machemer 1971. te opisao da je to instrumentacija za zatvorenu vitrektomiju koja omogućuje istovremeno rezanje, aspiraciju i zamjenu staklastog tijela.
Tada je prvi put u povijesti oftalmologije izveden ambulantni način operiranja oka koji je trajao dvadesetak minuta. Tim je dostignućem Banko ušao u povijest oftalmologije. Također je započeo suradnju s Charlesom L. Schepensom, ocem moderne kirurgije mrežnice.
Bankova prerana smrt 1986., zbog autoimune bolesti, zaustavila je razvoj niza inovacija na kojima je radio.
Sa suprugom Slavi imao je sina Williama koji je nastavio voditi tvrtku te također posjeduje nekoliko desetaka patenata o kirurškoj i medicinskoj instrumentaciji. Slavi i William ispunili su Antonovu želju da se jedan od uređaja Ocusystem donira Očnoj klinici Sveučilišne bolnice u Ljubljani. Učinili su to 1988., a iduće godine pozvali na obuku u New York, u Mackool Eye Institute i tvrtku Surgical Design, tri ljubljanska kirurga: Vladimira Pfeifera, Primoža Logara i Marka Hawlina, tamo su prvi put vidjeli rutinsku operaciju katarakte fakoemulzifikacijom koju je izveo R. Mackool s opremom A. Banka. Od proljeća 1989. slovenski kirurzi počeli su izvoditi takve operacije u Ljubljani.
Na festivalu American Society of Colon and Rectal Surgeons u Seattleu (Sjedinjene Američke Države) V. Pfeifer osvojio je 1996. prvu nagradu u kategoriji Kirurgija katarakte/implantacije za demonstraciju inovativne tehnike operacije katarakte. Kirurška tehnika preimenovana je u Phaco Quick Chop, a kasnije u Vertical Chop.
Prva škola fakoemulzifikacije u Sloveniji održana je u hotelu Metropol u Portorožu, u sklopu 2. slovenskog oftalmološkog kongresa 1997.
Dana 28.I.2026. William je predao u zbirku Tehničkog muzeja Slovenije aparate koje je konstruirao njegov otac. Istog je dana predao originalne patentne dokumente Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, ali i publikacije koje prikazuju Antonov rad.


Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar