Vela draga (Vranjska draga)

Vela draga (Vranjska draga), geomorfološki spomenik prirode smješten na sjeverozapadnom podnožju Učke. Nastala je djelovanjem vodenih bujica koje su u vapnenačke stijene urezale kanjon u dužini od 3500 metara. Počinje kod tunela Zrinščak na magistralnoj cesti tunel Učka - Pazin, a završava kod Boljunskog polja.

Najviši dio kanjona nalazi se na 600 metara nadmorske visine dok je najniži upravo onaj kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metra. U svom gornjem dijelu širok je 450 metara, a najuži na području oko željezničke pruge, svega 150 metara. Specifičan je po brojnim šiljastim stijenama, tornjevima visokim između 50 i 90 metara, od kojih je nekolicina uništena pri gradnji tunela Učka. Zbog svog specifičnog oblika, daleke 1931. godine se tuda penjao poznati tršćanski alpinist Emilio Comicio, od kada penjanje na tornjeve i stijene Drage postaje popularno i privlačno za brojne ljubitelje prirode i alpinizma. Kanjon je prekriven bujnom vegetacijom, a pojedini djelovi imaju prašumski karakter. U vlažnim i sunčanim predjelima rastu vrba (Salix sp.) i topola (Populus sp.), na zasjenjenim mjestima bršljan  (Hedera helix), dok na hladnim i zasjenjenim područjima kanjona rastu bukva (Fagus sylvatica ) i tisa (Taxus baccata). Rubove kanjona prekriva submediteransko raslinje poput crnog graba (Ostrya carpinifolia), hrasta medunca (Quercus pubescens), crnog jasena  (Fraxinus ornus), makljena (Acer monspessulanum), šmrike (Juniperus communis) i crnike (Quercus ilex), te vrlo rijetkih vrsta orhideje poput alpskog likovca (Daphne alpina), vazdazelenog likovca (Daphne laureola), dugolisne naglavice (Cephalanthera longifolia) i pčeline kokice (Ophrys apifera). Osim biljnim, kanjon je bogat i životinjskim svijetom. Može se vidjeti krupnu i sitnu divljač te brojne vrste ptica poput divljeg goluba (Columba livia), sove ušare (Bubo bubo) te sokola vjetruša (Falco tinnunculus). U preletu nad kanjonom često se može vidjeti sivog sokola (Aquila chrysaetos), orla zmijara (Circaetus gallicius), surog orla (Aquila chrysaetos) i gavrana (Corvus corax). Vela draga je od 1963. godine zaštićena kao rezervat prirode, a od 1998. kao geomorfološki spomenik prirode. Uređeno je nekoliko staza za obilazak, duž kojih su postavljene edukativne ploče i klupice. Kanjon je prepolovljen izgradnjom pruge Lupoglav - Štalije 1951. godine, a danas je tek uspomena na nekad živ promet ovim djelom istarskog poluotoka.

U.