Keckheisen, Leopold

Keckheisen (Kecheisen, Kehajzer), Leopold, slikar (?, 1726 - Sveti Petar u Šumi, 27.XII.1799). U Istru je došao kao već zreo kasnobarokni slikar, vjerojatno iz nekoga središta alpske ili subalpske regije. U matičnim je knjigama zabilježeno da je 1755., u dobi od 29 godina, pristupio pavlinskom redu kao brat laik. U matičnoj pavlinskoj zajednici u Svetom Petru u Šumi radio je kao upravitelj gospodarstva, a odlukom austr. vlasti nastavio je voditi imanje i nakon ukinuća samostana 1782. 

Zajedno s kiparom P. Riedlom opremao je inventarom obnovljenu crkvu i samostan, gdje je očuvan najvažniji dio njegova opusa. Izradio je oltarne slike za glavni i za sve bočne oltare (Predaja ključeva i Propovijed sv. Pavla, 1755., Majka Božja od Krunice, 1758., Raspeće, oko 1763., Pokolj nevine dječice, oko 1766. i Uznesenje sv. Pavla Pustinjaka, oko 1772) te kopiju čudotvorne slike Majke Božje Czstochowske. Od portreta znamenitih pavlina iz samostanskih prostora očuvao se onaj biskupa M. Borkovića (Strossmayerova galerija HAZU, Zagreb) i portret biskupa Š. Bratulića (Hrvatski povijesni muzej, Zagreb). Radionica je djelovala gotovo trideset godina, opremajući slikarskim inventarom i druge samostane istarsko-vinodolske provincije (Sv. Marija na Jezeru, Senj). Za najveće radove K. je zacijelo imao pomoćnike, a radio je i za druge naručitelje u Istri. Za prepozitsku crkvu u Pazinu izrađivao je slike evanđelistâ za propovjedaonicu i oltarne slike Sv. Margareta Kortonska i Smrt sv. Josipa (1759), a za pazinske franjevce ciklus Dvanaest apostola. Knez Auersperg naručio je kod njega palu Sv. Henrika za kapelu dvorca Belaj, dok je kolegij porečkih kanonika u sakristiji Eufrazijane postavio Keckheisenov portret biskupa G. Negrija s natpisom o svečanom posvećenju pavlinske crkve u Svetom Petru u Šumi 1755. Poput pavlinskih slikara u kontinentalnoj Hrvatskoj i K. se obilno služio kompozicijskim predlošcima različite provenijencije i iz različitih razdoblja. U oblikovanju dekorativnih i pomalo shematskih kompozicija koristio se bakrorezima augsburških i bolonjskih majstora, ali i grafičkim listovima suvremenika, venecijanskoga grafičara M. Pitterija (Dvanaest apostola) i F. Bartolozzija (Portret biskupa G. Negrija).

LIT.: Đ. Cvitanović, Sv. Petar u Šumi, Peristil, 1973-74, 16-17; V. Bralić, Zdrava, morska zvezda - prilog poznavanju portretne vrste u pavlinskom slikarstvu Istre, u katalogu izložbe Nebeska roža i človečki kip, Lepoglava i Varaždin 1999.
V. Bralić, Istarska enciklopedija