Gornja Nugla

Gornja Nugla (do 1890. Nugla), dvojno naselje (45°25′N; 14°2′E; 360m nadm. vis.); 79st. (2001), grad Buzet. Smješteno je kraj želj. postaje 3,5km sjeverozapadno od Roča, uz želj. prugu prema Buzetu, podno Ćićarije (Oštrog vrha, 662m). Naselje je podijeljeno na dvije cjeline: Gornja N. i Donja N., koje su međusobno udaljene oko 200m, a dijeli ih želj. pruga. Stanovnici se bave isključivo poljodjelstvom (stočarstvo, povrće, voće).

Okolica je naseljavana od prapovijesti (pećine i zakloništa) i rim. doba (ant. natpisi romaniziranih Histra). U sr. vijeku spominje se 1202., a selo je pripadalo mnogim feud. gospodarima, od akvilejskoga patrijarha u XIII.st. do gospoštije Pietrapelosa, kojoj je priključeno nakon mlet. osvajanja 1440. U Gornjoj Nugli na groblju nalazi se crkva sv. Jelene kraljice, s preslicom na vrhu pročelja i trijemom pred njim. Za tu su crkvu 1405. stanovnici Nugle za 45 zlatnih dukata nabavili dragocjeni rukopisni kodeks, Misal kneza Novaka, koji je poslužio kao tekstualni predložak za prvotisak glagoljskoga Misala iz 1483 (danas u Beču). Crkva je obnovljena 1614. U Donjoj je Nugli crkva sv. Petra apostola, koja se spominje 1580., a temeljito je obnovljena 1892.

R. Matijašić