Veliki hrast u Krnici, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Manuel Angelini), 2013.

hrast

Hrast (lat. Quercus), višegodišnje listopadno drvo iz porodice bukvi (Faginaceae).

U Istri raste nekoliko vrsta hrastova: hrast medunac (Quercus pubescens), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), cer (Quercus cerris), crnika (Quercus ilex) i Quercus pseudosuber - zimzelen hrast sličan plutnjaku.

Cvatu od travnja do lipnja te imaju muške i ženske cvjetove, a plodove (žirove) daju u rujnu i listopadu. Prema nekim istraživanjima, žir je u neolitiku bio jednom od namirnica koju su stanovnici skupljali za prehranu, dok se danas još uvijek priprema kruh od žirovog brašna, a sam žir peče ili kuha te takav konzumira. Samljeveni žir može biti i nadomjestak za kavu. Upotrebljava se i za hranjenje svinja i druge živine, a hrana je i raznim šumskim životinjama.

U bačvama napravljenim od hrastovine čuvaju se i dozrijevaju najkvalitetnije vrste konjaka te vina (barrique).

Na istromletačkom (istrovenetskom) dijalektu se hrastovi medunac, kitnjak i lužnjak nazivaju ròvere (odatle naziv za Roveriju), na istriotskom ruvèr, a na čakavici i srodnim dijalektima dub, grm, mjev/miel, grȁdin, driv, cer(ić)... Crnika se na čakavskom zove bršȕda ili črnȉka. Plod se na istromletačkom naziva ghianda, na istriotskom u Fažani i Vodnjanu jànda, u Balama jàndo, a u Rovinju giànda, dok je na čakavskom želud.

Na hrastovima su primjetne i šiške, loptice nastale ubodom ose šiškarice (Cynips quercusfolii, sinonimi Cynips i Diplolepsis gallae tinctoriae) na mjestu zametka (pupa) nove grančice, u kojima se razvijaju osine ličinke. Te su šiške kroz stoljeća bile glavna sirovina za željezno-galnu tintu, a one iz Istre (galla d'Istria) bile su posebno cijenjene. U istarskim se govorima hrastova šiška najčešće zove baraboška, baraboškula.

Istra je u prošlosti bila puna hrastovih šuma po kojima je bila nadaleko poznata, dok danas imamo tek mali broj površina pošumljenih ovom vrstom. Ističe se Motovunska šuma, danas prvenstveno poznata po tartufima.

U Istri je bogata toponimija vezana za hrast: Cere, Cerje, Cerovlje, Dubrava/Dubrova kod Labina, Dubravica u Pazinu, Hrastovlje, Grȁdinje i dr. Hrastov list i žir nalaze se na grbu Općine Cerovlje.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Claudio Pericin, "Divlje voće", Jurina i Franina, 1995.

Slučajna natuknica

Natura Histrica