Amblem Društva za negovanje rodoljubnih tradicij organizacije TIGR Primorske

TIGR

TIGR (Trst–Istra–Gorica–Rijeka), tajna separatistička revolucionarna organizacija Slovenaca i Hrvata Julijske Venecije.

Prva organizacija TIGR-a nastala je ljeti 1924. u Trstu i djelovala u okviru legalnih slavenskih prosvjetnih društava, stvarajući preduvjete za obavještajni rad. U Gorici su se prvi članovi regrutirali u đačkim kuhinjama i u akademskom društvu Adrija. Prve ilegalne organizacije za međugranične veze, potaknute od Orjune (Organizacija jugoslavenskih nacionalista), nastale su na prostoru između Postojne i Ilirske Bistrice, a surađivale su s emigrantima iz Primorja. U programu su imale borbu za oslobođenje Slovenskoga primorja i Istre od Italije te priključenje Jugoslaviji.

Od 1926. aktivnost su usmjerile na cijeli teritorij Julijske Venecije. Ljeti 1927., nakon raspuštanja hrvatskih i slovenskih prosvjetnih društava, voditelji omladinskih društava Tržiča i Gorice te ilegalne skupine s područja Pivke osnovali su na Nanosu ilegalnu organizaciju TIGR za cijelu Julijsku Veneciju, sa sjedištem u Gorici. TIGR je kao svoje glasilo od prosinca 1927. izdavao Borbu, a od ljeta 1929. do 1939. Svobodu.

Istočna skupina iz organizacije omladinskih društava Trsta, članovi koje su poznatiji kao Bazovičke žrtve, formirala je ilegalnu organizaciju Borba, a 1928., nakon uhićenja tržičkoga vodstva TIGR-a, Borba se povezala s goričkim vodstvom i proširila djelovanje na područje Pivke te 1929. stvorila svoju organizaciju i na području Istre. Uhićenjem članova u Istri i okončanjem Gortanova procesa organizacija u Istri nakratko je prestala postojati, a nakon Tržičkoga procesa njezino je djelovanje okončano.

Kraljevina Jugoslavija organizaciji TIGR-a pružala je moralnu i materijalnu pomoć, a njome se koristila za prikupljanje obavještajnih podataka, posebice u doba vojne napetosti s Italijom. Nakon uspostave dobrih odnosa raspustila je emigrantska društva, a članove kao kolone naselila na Kosovo i u Makedoniju.

TIGR je surađivao i s talijanskim antifašistima u emigraciji. Nastojeći oko nacionalnog osvješćivanja, osim promidžbenih aktivnosti – širenja hrvatske i slovenske knjige te organiziranja tečajeva hrvatskog i slovenskog jezika, poticao je i terorističke i prosvjedničke akcije. Policija je 1926.–30. zabilježila 99 terorističkih akcija (palež, napadi na fašističke patrole i doušnike).

U Postojni je 21.V.1994. utemeljeno Društvo za njegovanje rodoljubnih tradicija organizacije TIGR Primorske (sjedište mu je u Ajdovščini), a u Primorskoj se komemorativno obilježava 13.V.1941., na koji se datum nekoliko tigrovaca oružano suprotstavilo talijanskim karabinjerima na Maloj gori kod Ribnice. Predsjednik Milan Kučan dodijelio je 1997. TIGR-u odlikovanje Zlatni časni znak slobode Republike Slovenije.

https://www.tigr-drustvo.si/

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Vjekoslav Bratulić, „Ilegalne organizacije u Istri i Slovenskom primorju i djelovanje Specijalnog tribunala za zaštitu države (1927–1940)“, Vjesnik historijskog arhiva u Rijeci, 1961.–1962., 6–7; Milica Kacin-Wohinc, „Protifašistično gibanje v Julijski krajini“, Prispevki za zgodovino delavskog gibanja, Ljubljana 1966., 6; Slavko Zlatić, „Tajna organizacija 'Borba' 1929. godine“, Pazinski memorijal, 1984, 13; Giacomo Scotti,„ Vladimir Gortan i revolucionarni pokret Istre krajem 20-ih i početkom 30-tih godina u talijanskoj literaturi“, ibid.; M. Kacin-Wohinc, „O narodnorevolucionarnem odporu v Julijski krajini med dvema vojnama“, Pazinski memorijal, 1989, 18.; Milan Pahor, Tajna organizacija Borba 1927-1930, Trst 2020.; Društvo za negovanje rodoljubnih tradicij organizacije TIGR Primorske, https://www.tigr-drustvo.si/o-drustvu1, pristupljeno 1. 6. 2023.