Dvojna vrata (srednj. tal. naziv Porta Gemina ili S. Caterina), antički spomenik u Puli. Vjerojatno sagrađena krajem II. st., prema postojećim podacima imala su dekorativnu funkciju ulaza u antičko kazalište. Sastoje se od dva lučna prolaza ukrašena s tri polustupa te kompozitnim kapitelima na njezinom vrhu.

Dekorirana reljefnim vijencem, u gornjem se dijelu svoda lukova nalaze sitni otvori, unutar kojih su nekada stajale rešetke koje su predstavljale vrata ulaza u kazalište. U njihovoj se blizini u antici nalazila nekropola s većim brojem sarkofaga i grobnih spomenika, uglavnom upotrijebljenih kao građevinski materijal u razdobljima propadanja antičke civilizacije, a u bližoj su okolici iskopani temelji osmerokutnog rimskog mauzoleja.

Kao jedna od dvanaestero gradskih vratiju Pule, radi efikasnije obrane za nemirnih srednjovijekovnih razdoblja, a svakako prije XIII. st., bijahu u cijelosti zatrpana zemljom. Iskopana su početkom XIX. st., jer su iz hrpe virili gornji lukovi, a kasnije i konzervirana. U tijeku radova na njezinom saniranju pronađena je bijela mramorna ploča na kojoj se spominje građanin rimske Pule Lucije Menacije Prisk, koji je svojim novcem za 40 000 sestercija sagradio jedan od gradskih vodovoda. Tu je ploču poznati povjesničar i arheolog Pietro Kandler 1857. godine dao postaviti na gornji središnji dio spomenika.

U suvremenoj Puli zauzimaju prostor podno zgrade Arheološkog muzeja Istre, te svojom jedinstvenom arhitektonskom izvedbom plijene poglede prolaznika.