Zenta, klasa austrougarskih lakih krstarica koju čine tri broda sagrađena u pulskom Arsenalu - Zenta, Aspern i Szigetvár.

Krstarice su nazvane po mjestima poznatih bitaka iz austrijske i ugarske povijesti: Siget (opsada Osmanlija 1566.), Senta (bitka s Osmanlijama 1697.) te Aspern (bitka s Napoleonom 1809.). Zenta je porinuta 18.VIII.1897., Aspern 3.V.1899., a Szigetvár 29.X.1900.

Desetljeće kasnije (1909.-1913.) izrađene su nove krstarice klase Admiral Spaun i Saida jer lake krstarice klasa Zenta nisu mogle ispunjavati svoju glavnu izviđačku zadaću zbog male brzine (18 čvorova). Nove su dostizale 27-28 čv. Zamjena za klasu Zenta je odobrena u proračunu za 1914., ali nikada nije realizirana. Bilo je planirano da klasa Ersatz Zenta postiže 30,1 čv.

Glavna bitnica klase Zenta bilo je osam škodinih topova od 120 mm, model L47. Puni deplasman je iznosio 2670 tona, a dužina 96,8 metara. Posadu je činilo 300 članova.

Brodovi Zenta i Aspern djelovali su u Kini tijekom Bokserskog ustanka.

Zentu su potopili Francuzi 16.VIII.1914. u bitci kod Petrovca i Bara.

Aspern je isplovio krajem 1915. kako bi pomogao Helgolandu kojeg su progonili protivnički brodovi nakon napada na Drač. Jednom je prigodom vodio topnički dvoboj s krstaricom HMS Liverpool. Od 1917. bio je lučki stražarski brod u Trstu, a od 1918. brod za smještaj u Puli. Nakon Prvog svjetskog rata pripao je Velikoj Britaniji i izrezan je 1920.

Szigetvár je do početka Prvog svjetskog rata bio dio međunarodnih opsadnih snaga u zaštiti Albanije, a veći dio rata proveo je u Puli, u akcijama na sjevernom Jadranu. Od prosinca 1917. postao je lučki stražarski brod u Trstu, te zatim brod za smještaj kadeta torpedne škole. Izrezan je 1920. nakon što je pripao Velikoj Britaniji.

Slike