Autonomaštvo, protunarodni politički pokret koji se u XIX. st. javio u Dalmaciji s namjerom sprečavanja ujedinjenja hrvatskih zemalja. Autonomaši, mahom talijanske nacionalnosti, naglašavali su dalmatinstvo kao poseban entitet i zahtijevali su autonomiju dalmatinskih zemalja u okviru Austrijske države. Stvorili su si potrebna politička obilježja, odnosno simbole (grb, tri lava, zastavu, i dr). Autonomaški je pokret počeo gubiti na značenje nakon pobjede narodnjaka u Splitu (1882). Istaknuti članovi bili su Frano Borelli, Antonio Bajamonti, Niccolò Tommaseo i dr.

Na ovim prostorima izraz se vraća u uporabu početkom 1990-ih za označavanje političkog djelovanje Istarskog demokratskog sabora (IDS-a), usmjereno ka većoj autonomiji Istre. Središnja vlast je spomenutoj stranci u Istri pripisivala protuhrvatske i separatističke namjere od kojih se ona branila tvrdnjom da ne podržava autonomaštvo već autonomizam, odnosno veću samostalnost Istre unutar teritorija Republike Hrvatske. Istarski zahtjevi temeljili su se na formalnim odrednicama sadržanih u Programskoj deklaraciji Istarskog demokratskog sabora (1991) i Rovinjskim deklaracijama (1994).

Istra nije nikada dobila poseban državnopravni status.