Tassis (von Thurn und Taxis), Giovanni (Johannes) de, rakaljski feudalac (?, o. 1450. - Pazin, 1517.).

Za zasluge koje je stekao kao carski poštarski meštar i kreditor cara Maksimilijana I. dobio je (1504.) u zakup gospoštiju Rakalj, kojoj je za dug od 9.020 rajnskih zlatnika car sljedeće godine pridodao i komun Barban. Tassis se ipak nije nastanio u Raklju, već ga je prepustio nećaku Simoneu, koji se u rakaljski kaštel doselio s djecom i suprugom Magdalenom Neuhaus. No mletački su podanici iz Mutvorana zbog starih graničnih sporova s Rakljanima Rat s Cambraiskom ligom iskoristili za osvetu, pa su unajmili plaćenika Zuana Mariu de Soldatisa, gusara iz Milja. Njemu je uspjelo (1510.) prepadom opljačkati i popaliti Rakalj, a kaštel osvojiti i pretvoriti u svoje uporište. Videći da od cara i Tassisa nema pomoći, predstavnici Barbana u svoje su se i u ime Raklja te uz određene uvjete (izbor župana, podžupana, sudaca, kanonika župnoga kaptola, župnika i dr.) 16.V.1516. formalno predali Veneciji, a ona je tek nakon mirovnog ugovora u Trentu (1535.) novčano odštetila Tassisova nećaka Simonea za iznos od 5557 dukata. Kako je i ta odšteta bila golema, Vijeće je desetorice u Veneciji odlučilo prodati taj feud na javnoj dražbi. Rakaljsku su gospoštiju kupila (23.XII.1536.) braća Loredan (Lorenzo i Francesco) za 14.160 dukata.

Obitelj de Tassis podrijetlom je iz okolice Bergama. Listinu nobilitacije dodijelio joj je car Maksimilijan I. (1512.), a car Karlo V. potvrdio joj je (1534.) privilegij Fridriha III. (1490.) kojim joj je na teritoriju Carstva osiguran monopol u poštanskom poslovanju. Njezini su članovi u prvoj polovici XVII. st. uzdignuti u red baruna (1608.) i grofova (1624.) Carstva. Prinčevima su postali na španjolskomu dvoru (1681.), a isti im je naslov priznao i dodijelio (1695.) car Leopold Habsburgovac.