Agronomija

Agronomija (grč. ager-polje, nomos-zakon), znanost o poljoprivredi; skup teorijskih i praktičnih spoznaja koje se primjenjuju u svim granama poljoprivredne proizvodnje. U Istri je razvoj agronomije vezan uz početak rada Pokrajinske vinarsko-voćarske stanice u Poreču (Stazione eno-pomologica provinciale) 1875., danas Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč.

Poljoprivreda je u Istri još od najstarijih vremena bila važna gospodarska grana i glavno zanimanje ovdašnjih stanovnika. Povoljan geografski položaj, pitomi teren, plodna zemlja, brojni slatkovodni vodotoci, ali i blizina mora, utjecali su na razvoj poljoprivredne proizvodnje. Od rimskih vremena postoje pisani podaci o razvoju i strukturi poljoprivrede u Istri. Najzastupljenije poljoprivredne kulture toga vremena bile su žitarice, masline i vinova loza. U bizantskom razdoblju doneseni su prvi agrarni zakoni (VII. st.) kojima se reguliraju odnosi među subjektima u proizvodnji i daju smjernice za razvoj poljoprivrede. Dolaskom Slavena stočarstvo zauzima sve važnije mjesto. Epidemije kuge i ratna zbivanja između XIV. i XVII. st. u nekoliko su navrata desetkovale stanovništvo Istre. Mletačke vlasti provodile su organiziranu kolonizaciju Istarskog poluotoka sa izbjeglicama iz područja koja su bila zahvaćena ratom s Osmanlijama (Dalmacija, Crna Gora, Bosna, Albanija i Grčka). Također, Austrijske vlasti su provodile kolonizaciju unutrašnjih dijelova Istre sa doseljenicima iz kontinentalnih krajeva monarhije (Gorski kotar, Lika, Kordun i dr). Doseljenicima je dodjeljivana zemlja izvan naseljenih mjesta za obrađivanje. Svojim dolaskom doseljenici su donosili nove sorte poljoprivrednih kultura te utjecali na promjenu u strukturi poljoprivrede jačanjem stočarstva. Naseljeni Grci sa sobom donose vinovu lozu sorte Malvazija, koja je dobila ime po grčkom otočiću Monemvasija (grč. monem-jedini, emvasia-prolaz/ulaz) uz obale poluotoka Peloponeza. Kasnije će vino proizvedeno od te loze postati jedan od najcjenjenijih autohtonih istarskih poljoprivrednih proizvoda.

Raniji radovi objavljivani radi poboljšanja poljoprivrede na istar. području temeljili su se na prijenosu općih znanja stečenih iskustvom i bili su više prosvjetiteljske negoli znan. naravi. Agronomska se istraživanja najčešće provode u uvjetima proizvodnje, jer se tako mogu brzo i s većom sigurnošću primijeniti u praksi. Intenzivna istraživanja i njihova primjena, posebice na području vinogradarstva i vinarstva, zatim maslinarstva i govedarstva, provodila su se 1882-1901. pod vodstvom C. Huguesa. Istraživana je prilagodba podloga vinove loze pedološkim i klimatskim uvjetima u Istri, mogućnost uvođenja kvalitetnih sorta vinove loze, tehnologija proizvodnje i preradbe grožđa, autohtone sorte masline, ekonomika stočarske proizvodnje. Od kraja I. svj. rata do osnutka Poljoprivrednoga znanstvenog centra (1984), odn. Instituta za poljoprivredu i turizam (1989) u Poreču, istraživački je rad zastao; temeljio se pretežito na pov. i statističkim izvorima. U prijenosu i primjeni teorijskih i praktičnih znanja u poljopr. proizvodnji Istre važna je uloga Instituta za poljoprivredu i turizam i Poljoprivredne škole u PorečuPoljoprivredne škole u Pazinu te Stručnoga studija vinarstva u Poreču.

Turizam je u Istri imao znatan utjecaj na sve ostale gospodarske grane, koje su se u većoj ili manjoj mjeri, prilagođavale turizmu kao dominantnoj gospodarskoj grani. Struktura potrošnje prehrambenih proizvoda u turističkoj ponudi utječe i na promjene u strukturi poljoprivredne proizvodnje. Početkom XXI. stoljeća promjene u turističkoj potražnji dovele su do promjene koncepta masovnog tipa turizma u Istri na višu razinu turističke ponude. Suvremene prehrambene navike i trendovi potrošnje u turizmu zahtijevali su prilagodbu poljoprivredne proizvodnje, kao i razvoj novih proizvoda i usluga. Posebno se to odnosi na specijalizaciju proizvodnje autohtonih istarskih poljoprivrednih proizvoda zaštićenih oznakom porijekla (vina, maslinova ulja, tartufi i proizvodi od tartufa, pršut, rakija i dr).

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

Pošumljavanje