Film

Film (engl. film: kožica, opna, tanka prevlaka od laka, ulja i sl.), celuloidna vrpca s prevlakom osjetljivom na svjetlost - filmska vrpca - za snimanje, sama tehnika snimanja na takvoj vrpci i reproduciranje snimaka; također dokumentarno ili igrano djelo snimljeno na film. vrpcu; općenito, naziv za sve pokretne slike. Nakon što su francuski industrijalci braća Auguste i Louis Lumière 1895. izumili tzv. le cinématographe (kamera i projektor u istoj spravi), započinje povijest filmske umjetnosti i industrije. U Istri je prvi kinematograf gostovao već 1896. u puljskoj Politeami Ciscutti, a donio ga je vitez de Horney iz Trsta (kinematografija). Do kraja I. svjetskog rata u Puli je prikazano oko 10.000 filmova. Prikazivači filmova Max Schüler i Anton Mahnič te snimatelj tona Bläzer također su bili i prvi film. snimatelji: oni su tijekom dana snimali u mjestu gostovanja, a potom su te filmske snimke prikazivali publici. U travnju 1905. Ivan Tominc iz Pule dobio je dozvolu da prikazuje filmove po cijeloj Istri, te se drži prvim film. prikazivačem. U Puli je, u kinu Minerva, već 1913. prikazan kinefon (»govoreće« kino), te je, nakon Beča, Pula bila drugi grad u Europi u kojem je pokazan taj pronalazak. Carsku su luku Pulu često posjećivale poznate ličnosti (car i carica, glumci, pjevači i dr.), a pratili su ih i snimatelji filmskih novosti (žurnala). Tako su nastali prvi dokumentarni filmovi o Puli i Brijunima, što će kulminirati na početkom I. svjetskog rata, a tijekom rata Pula i njezino stanovništvo upravo su filmom bili zasuti propagandom kojom se nastojalo podignuti moral carskih podanika.

Razvoj filma u Istri povezan je poglavito s razvojem kinematografa. Prikazivači su ujedno bili i producenti, snimatelji i distributeri filmova, u čemu su prednjačili braća Fragiacomo te Nicolini, Spina, Covini i dr. Prvi je domaći, hrv. film. snimatelj u Puli bio Rudolf Marinković, prodavač tijesta i fotograf, koji je 1913. snimio film Prolazak procesije. Njegova je radionica Adria film pripremila i druge istar. filmove za Jadransku izložbu u Beču. U razdoblju između I. i II. svj. rata istarska film. povijest vezana je za tal. kinematografiju razdoblja poznatoga kao vrijeme »bijeloga telefona«. Među film. glumcima podrijetlom iz Istre pročuli su se rovinjski glumac Antonio Gandusio, jedan od značajnijih protagonista filmova iz vremena »bijeloga telefona«, Alida Valli, omiljela glumica za II. svjetskog rata i nakon njega, Laura Antonelli, koja je obilježila talijanski film 1970-ih, zatim Rita Ružić, Marija Baksa i dr. God. 1907. u Istri gostuje veliki međunarodni elektrobioskop, tada najsavršeniji kinematograf Valentini, te Théâtre Pathé Frères. Začetci film. kritike u Istri pojavljuju se 1913., kad i tehnologija razvoja filma domaćih majstora Ludovica Zaudrija i Arnolda Pozza (koji su patentirali dovod struje u slučaju da se film zaglavi). U Istri su se gotovo svi žanrovi i filmski izrazi pojavljivali od svojih početaka (amaterski film, profesionalni, glazbeni, dokumentarni, igrani, povijesni, pustolovni, ratni, reklamni i dr.). Već u početcima filmovi su bili uglavnom na 35-milimetarskoj vrpci, koja je potom sve više u uporabi u kinematografskoj mreži, a izvan dvorana najviše je u uporabi 16-milimetarska vrpca, super 8 te posebno filmska vrpca za video.


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

Brezza, Gianni