Veli Mlun, (snimio Goran Prodan)

Mlun (Mali i Veli)

Mlun, dva naselja – Mȃli Mlȕn/Mlən (45°25′N; 13°55′E; 205 m nadmorske visine); 67 stanovnika (2021.) i Vȅli Mlȕn i Vȇli Mlȕn/Mlən (45°24′N; 13°56′E; 220 m nadmorske visine); 68 stanovnika (2021.), na prostoru (Mlunština) zapadno od Buzeta, grad Buzet.

Nalaze se blizu sutoka Mirne i Bračane, izvan glavnih cestovnih pravaca. Središnja je točka Meja.

Stanovnik je Mlũnac, stanovnica Mlũnka, a pridjev mlũnjski i mlȕnski.

Stanovnici se bave tradicionalnim poljodjelstvom.

Mnogobrojni arheološki nalazi govore o ranoj neprekinutoj nastanjenosti toga prostora. Tragovi prapovijesne gradine elipsoidnog oblika prepoznaju se na Meji, a antičku naseljenost moguće je pratiti na području obaju sela. U Malom Mlunu bili su vidljivi ostatci antičkih građevina, a na cijelom području pronađena je veća količina sitnog arheološkog materijala poput keramike, stakla, amfora, tegula i sl. te nekoliko antičkih natpisa. Najvažniji ranosrednjovjekovni lokalitet na području Mlunštine jest Zajčji breg, na južnoj padini Meje, prema Velome Mlunu. Tijekom 1962. i 1963. tu je otkriveno groblje na redove, kojim se koristilo miješano romansko-slavensko stanovništvo tijekom VII. i VIII. st. U srednjem i ranom novom vijeku područje je pripadalo različitim gospodarima, ali njegova je sudbina bila podređena pripadnosti feudu Kostela (Pietrapelosa).

Sjeverno od Malog Mluna, u blizini zaseoka Pruhari nalazi se manje groblje i crkva pravokutnoga tlocrta s preslicom na pročelju, posvećena sv. Ivanu Evanđelistu. Iznad portala nalazi se glagoljski natpis s godinom 1555. Crkva je obnovljena 1886. Na uzvisini sjeverno od Veloga Mluna crkvica je sv. Andrije. Izgrađena je 1787. na mjestu prijašnje, koja se spominje 1580., a obnovljena je 1897.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Branko Marušić, "Kratak prilog poznavanju ranosrednjovjekovnih barbariziranih nekropola Istre", Situla, 1980., 20–21; Klara Buršić-Matijašić, "Prilog prethistorijskoj topografiji Buzeštine", Buzetski zbornik, 1984., 7–8; B. Marušić, "Buzeština u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku", ibid, 1994., 19.

Slučajna natuknica

Milje