Sermin (tal. Sermino), brdo (84 m nadm. vis.) i arheol. nalazište u središtu naplavne ravnice kraj ušća Rižane, 1 km sjeveroistočno od Kopra; u srednjem vijeku otok (Insula Risani) na delti rijeke. 

Na njemu je više arheoloških nalazišta: na zapadnom podnožju naselja od neolitika do željeznoga doba i antike, oštećena gradnjom (1964) teretne željezničke postaje i skladišta tekućih goriva koparske luke; na sjeverozapadu nalazi rim. arhitekture; ranosrednjovjekovna crkvica sv. Marije, Siksta, Felicissima i Agapita; kasnoant. i srednjovj. groblje. Od Flavijevske ceste S. je udaljen manje od 1,5 km. Važnu je ulogu imao i kao pristanište te izvor pitke vode. Koparska je općina 1186. dio Sermina poklonila novoj koparskoj biskupiji, dok je mlet. samostan sv. Ciprijana bio vlasnikom sjev. dijela otoka. Iskopavanjima i opisivanjem arheol. nalaza bavili su se: P. Coppo, N. Manzuoli, P. Naldini i A. Degrassi te nakon II. svj. rata L. Bosio, M. P. Billanovich, M. Župančič, M. Stokin i A. Gaspari.