Gutenek

Gutenek (Guteneck), plemićka obitelj koja je u gornjem toku Soče imala kaštel i feud Guteneck, po kojem je dobila ime. Utvrda je obnovljena 1258., kada je potpala pod vlast grofova Devinskih, gospodara cijeloga Krasa. Tek 1367. Guteneki su im prepustili posljednju trećinu svojih prava na posjed koji je poslije prelazio u ruke obitelji Barbo, De Fin te, bračnim vezama, plemićke obitelji Lazzarini. 

Guteneki su u posjedu jedno vrijeme imali Kožljak, a do kraja XVI. st. i Čepić, koji potom pripada obitelji Diotallevi iz Riminija, pa obitelji Barbo. Filip je iz gornjeg Posočja s ocem došao u Kožljak, gdje je 1363. bio sudac. Kao vojnik bio je u službi knezova Krčkih i Devinskih te Mletaka, i jedan od najpoznatijih konjanika i feudalaca Pazinske knežije. Bio je u dobrim odnosima s grofom Albertom III. Goričkim. Zbog svojih je zasluga 1365. od Goričkih dobio povlastice i postao plemićem. Samostanu sv. Pavla kraj Čepićkog jezera (pustinjaci kojega su podigli crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji), darovao je 1365. posjede i pripadajuće prihode. Deset godina poslije ta su prava potvrdili njegovi sinovi Nikola i Herman. Crkva je bila pod patronatom gospodara Kožljaka. Nicolò je bio istaknuti gospodar Kožljaka, a nakon njegove smrti posjed je temeljem povlastice iz 1485. naslijedila kći Ana, koja je ondje i živjela. Ona je posjed darovala bratiću Georgu Moissesu te njegovoj braći i nasljednicima. Zauzvrat se on obvezao osigurati joj prihod od 50 akvilejskih maraka za interese u Plominu, prihod od davanja za jedan mlin u dolini Raše i selo Čepić (100 maraka za razdoblje od dvije godine) te 200 maraka od prihoda utvrde i feuda Kožljak.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

C. De Franceschi, Storia documentata della Contea di Pisino, Venezia 1964; D. Alberi, Istria: storia, arte, cultura, Trieste 1987; L. Foscan, I castelli medioevali dell'Istria, Trieste 1992; P. Štih, Goriški grofje ter njihovi ministeriali in militi v Istri in na Kranjskem, Ljubljana 1994; M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII.st.), Pula 1995.

Slučajna natuknica

Fini (Fino), de