Manzini, plemićka obitelj.  Podrijetlom su iz Bergama, a pretpostavlja se da su se u XVI.st. preselili iz Roča u Labin. Jedan ogranak obitelji živio je u Kopru. U Labinu je bila na vrhuncu moći tijekom XVII. i XVIII. st. Prema H. Stembergeru, obitelj je kupila posjede nekadašnjega pavlinskoga samostana u Klavru kraj Luke Plomin, a s tim i titulu markiza. Ondje su imali lijepu ladanjsku vilu s dekorativno profiliranim lučnim portalom, u čijem je zaglavnom kamenu bio izveden obiteljski grb, datiran 1810. Ostatci vile srušeni su 1980-ih prilikom gradnje TE Plomin 2. 

Drugu, još veću ladanjsku vilu s velebnim perivojem Manzini su izgradili u Podlabinu. Zgrada još postoji, a na mjestu perivoja nalazi se Osnovna škola Matije Vlačića. U staroj jezgri Labina, na temeljima gradskih zidina, Manzini su oko 1750. izgradili baroknu palaču s lijepim ulaznim portalom, terasom i bunarskim grlom. U prizemlju zgrade (danas umjetnički atelijer Vinka Šaine, u Ulici Giuseppine Martinuzzi) imali su staju za konje te drveni tijesak za masline-toš, čiji je jedan dio očuvan. Obitelji Manzini bilo je povjereno čuvanje i održavanje crkve Bogorodice Karmelske, koja se nalazi preko puta njihove zgrade. U toj crkvi danas djeluje galerija Alvona, u vlasništvu V. Šaine. Obitelj Manzini ugasila se tijekom XIX. st., a ugovorom su sav imetak ostavili obitelji Depangher, pod uvjetom da svom prezimenu dodaju i prezime Manzini. Nasljednici obitelji Depangher-Manzini danas žive u Italiji. U srednjem dijelu grba obitelji Manzini nalazi se vol (tal. manzo: vol).