Miljski poluotok, poluotok na sjeverozapadnom rubu Istre, duljine i širine oko 5 km, između Miljskoga i Koparskoga zaljeva. Čini obalni dio Koparskih brda, nastavak njihovih uzvisina (najviši vrh Kaštelir, 244 m). Građen je od eocenskih flišnih stijena, koje se eksploatiraju kao prirodni sivi kamen. 

Proizvodi se rano povrće, razvijeno je voćarstvo i vinogradarstvo. Poluotok je 1945-54. dijelila granica Zona A i B Julijske Venecije, odnosno STT-a, a od 1954. granica Italije i Jugoslavije (danas Slovenije). Na gusto urbaniziranome poluotoku najveća su naselja Milje i Ankaran (Ancarano) na obali, a na sljemenu poluotoka Hrvatini (Crevatini) i Spodnje Škofije (Valmarin). Na poluotoku je 5 graničnih prijelaza (2 međunarodna, 1 unutrašnji EU-a i 2 pogranična).