Križman, Mate, klasični filolog i prevoditelj (Šivati kraj Žminja, 5.X.1934. - Zagreb, 14.VI.2019.).

Završio talijansku osnovnu školu u Kanfanaru nakon koje je 1945. upisao realnu gimnaziju u Pazinu, da bi već sljedeće godine prešao u 2. razred klasične gimnazije u Biskupskom sjemeništu. Školovanje je nastavio u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu 1958. diplomirao klasičnu filologiju.

Usavršavao se na tečaju etruskologije i italskih jezičnih starina na Sveučilištu za strance u Perugii.

Radio je najprije kao nastavnik matematike, hrvatskog i njemačkog jezika u Kanfanaru i Pazinu (1959.-61.), a nakon toga se zaposlio kao arhivist u Arhivu Hrvatske. Bio je gostujući lektor hrvatskog jezika na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu (1964.-66.). Od 1971. je radio na Odsjeku za lingvistiku, a kasnije i na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Doktorirao je 1984. temom Osobna imena na istarskim natpisima iz rimskog doba. U zvanje docenta izabran je 1985., izvanrednog profesora 1992., a redovitog 1997. Dužnost predstojnika Katedre za indoeuropsku lingvistiku obnašao je 1985.-96, a šefa Katedre za grčki jezik i književnost od 1992. do umirovljenja 2004.

Izučavao je srednjovjekovni i novovjekovni hrvatski latinizam, prevodio i kritički popratio više srednjovjekovnih statuta (pulski, dubrovački, zadarski, varaždinski), a bavio se i jezičnim tragovima u Istri na temelju latinskih i grčkih izvora (natpisa i tekstova). Objavio je knjige Antička svjedočanstva o Istri (prvo izdanje - Pula 1979.; drugo, dopunjeno i prerađeno izdanje - Pula 1997.) i Rimska imena u Istri: osobna imena na istarskim natpisima iz rimskog doba (Zagreb 1991.). Prijevodi: Antoine De Ville: Portus et urbis Polae antiquitatum, ut et Thynnorum piscationis descriptio curiosa, Istra br. 119, Pula 1991.; Statuta Iadertina / Zadarski statut (Zadar - Zagreb 1997.); Translatio corporis beate Eufemie(Pula 2000.); Statuta Communis Polae / Statut Pulske općine (Pula 2000.); Statut Grada Varaždina (Varaždin 2001.); Indije i Tibet Nikole Ratkaja (Zagreb 2002.); Rovinjske legende (Pula 2004.); Leggende rovignesi (Pola 2004.).