Sudionici austrougarske arktičke ekspedicije 1872.-74.

posada istraživačkog broda Admiral Tegetthoff

Posada istraživačkog broda Admiral Tegetthoff, u sklopu austrougarske arktičke ekspedicije 1872.-74., brojala je 24 člana iz tadašnje Austro-Ugarske Monarhije, a mnogi od njih bili su istarski i hrvatski pomorci.

Zapovjednik broda i ekspedicije je bio poručnik bojnog broda Karl Weyprecht (star 34 godine), a zapovjednik istraživanja na kopnu natporučnik kopnene vojske Julius Payer (31). Poručnik Gustav Brosch (28), prvi časnik broda, bio je zadužen za prehranu, a drugi časnik, zastavnik Eduard Orel (31), za navigaciju. Na brodu je bio liječnik dr. Gyula (Julius) Kepes (25) te brodski strojar Otto Krisch (27) i ložač kotla Josef Pospischill (22). Brodski kuhar je bio Johann Orasch (21). U sastavu ekspedicije bila su i dva austrijska alpinista, lovca i vodiča pasa, Johann Haller (22) i Alexander Klotz (38), koje je za ekspediciju odabrao J. Payer. U Tromsøu se na brod ukrcao poznati norveški istraživač polarnih mora, kapetan Elling Carlsen (53).

Preostali dio posade odabrao je riječki lučki inspektor Heinrich von Littrow, dugogodišnji prijatelj K. Weyprechta. Njih dvojica su zaključili da i iskusni jadranski pomorci mogu biti dobri istraživači sjevernih mora. Oko toga su se prije odlaska ekspedicije razvile brojne polemike, a nakon povratka u domovinu mogao je Weyprecht potvrditi da je bio u pravu, hrvatski jadranski pomorci bitno su doprinijeli konačnom uspjehu ekspedicije.

Littrow je oglasom u novinama te pozivom upućenim svim jadranskim lučkim kapetanijama, prikupio gotovo 150 kandidata za posadu Admirala Tegetthoffa. Nakon detaljnih razgovora sa svima prijavljenim, odabrao je 12 hrvatskih pomorca s istočnog Jadrana. Za vođu palube odabrao je iskusnog riječkog kapetana trgovačkih jedrenjaka Petra Lusinu (Pietro Lusina, 42 godine), rođenog u Cresu. Među odabranim mornarima bili su i tri dočasnika austrougarske Ratne mornarice koji su dotada bili na službi u Puli: Petar Falešić (Pietro Fallesich, 27) iz Kraljevice, Josip Latković (Giuseppe Latkovich, 27) iz Kožljaka/Jesenovika na zapadnim padinama Učke i Ante Zaninović (Antonio Zaninovich, 23) iz Svete Nedilje na Hvaru. Tu su još liburnijski mornari Jakov Sušić (Giacomo Sussich, 26) iz Voloskog, Fran Letiš (Francesco Lettis, 22) iz Opatije te Vicko Palmić (Vincenzo Palmich, 32) iz Lovrana te Juraj Štiglić (Giorgio Stiglich, 24) iz Praputnjaka kraj Bakra, Ante Lukinović (Antonio Lukinovich, 26) iz Pučišća na Braču, Ante Katarinić (Antonio Catarinich, 26) iz Malog Lošinja i Lovro Marola (Lorenzo Marola, 26) iz Rijeke. Ante Večerina (Antonio Vecerina, 28) iz Drage kraj Rijeke ukrcan je kao brodski tesar. Među odabranim mornarima bio je i Antonio Scarpa (21) iz Trsta.

Sva se posada, osim strojara Krischa koji je tijekom ekspedicije preminuo od tuberkuloze, u jesen 1874. sretno vratila u domovinu.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Enrico de Littrow, Sulla spedizione austriaca al polo Arctico, Lettura fatta nella Societa l'Adria in Fiume il 28. Marzo 1872, Fiume/Rijeka 1872.; Julius Payer, Der österreichisch-ungarische nordpol–expedition, in den Jahren 1872 – 1874, Wien 1876.; Miljenko Smokvina, Hrvati na ledenom moru, u povodu 125. obljetnice odlaska Austrougarske ekspedicije na Sjeverno ledeno more, Glasnik Hrvatsko-austrijskog društva, br. 9, 1996., 24-25; M. Smokvina, Heinrich von Littrow, Arktička ekspedicija 1872-1874, Glasnik Hrvatsko-austrijskog društva, br. 10, 1997., 28-29; Enrico Mazzoli, Dall'Adriatico ai ghiacci, Ufficiali dell'Austria-Ungheria con i loro marinai istriani, fiumani a dalmati alla conquista dell'Artico, Mariano del Friuli 2003.; Christoph Ransmayr, Strahote leda i tame, roman s jedanaest slika (prijevod Mladen Udiljak), Zagreb 2006.; Johan Schimanski, Ulrike Spring, Passagiere des Eises, Polarhelden und arktische Diskurse 1874., Köln-Weimar-Wien 2015.; Petar Kuničić, Hrvati na ledenom moru, Putovanje po sjeveru s hrvatskim mornarima, po izvješću Julija Payera, Zagreb 1893. (pretisak, uredio M. Smokvina, Rijeka 2020.).

Slučajna natuknica

Tehnomont Pula