Istarska vrata (Histriae aditus), izraz u pismu pape Grgura I. Velikog iz srpnja 600. salonitanskomu biskupu Maksimu (Gregorius, Registrum epistolarum 2, X, 15), u kojemu piše da je uznemiren zbog Slavena jer su kroz Istarska vrata već počeli ulaziti u Italiju (quia per Histriae aditum iam ad Italiam intrare coeperunt).

Papino pismo moguće je objasniti na dva načina: da su Slaveni dolaskom u Istru već ulazili u Italiju ili da su kroz Istarska vrata počeli u nju ulaziti. O Istarskim vratima govorimo samo ako prihvatimo drugu interpretaciju, pri čemu bi taj izraz označavao neko zemljopisno područje na rimskim cestama tršćanskoga područja ili notranjskoga Krasa na granici Italije ili možda u Vipavskoj dolini. Tako vjerojatno treba razumjeti i „široki i ravni ulaz“ kojim se, prema Pavlu Đakonu (Historia Langobardorum II, 9), potkraj VIII. st. Italija otvara prema istoku i Panoniji.