Pazin, Kopar, Volosko-Opatija i Mali Lošinj (ukupno 4.713 km2 i 347.786 stanovnika 1921.). Najviša kotarska vlast bili su civilni komesari. Talijanska je vlada i prije službenoga priključenja Istre vo
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazin, Čepić-Šušnjevica-Boljun) i na području »labinskoga poluotoka« (Labin-Ripenda-Koromačno). Debljna lapora u flišu varira od 1 do 15 m, a najveća debljina registrirana je kod Svetoga K
Flapp (Flap), Giovanni Battista (Gian Battista, Gianbattista, Ivan Krstitelj), biskup (Kormin, tal. Cormons kraj Gorice, 18.IV.1845. – Poreč, 27.XII.1912.). Studij teologije završio je u Gori
Nostro Giornale, Il, partizanske novine na talijanskome jeziku namijenjene organizacijama narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Istre i talijanskim antifašistima Istre i Rijeke. Prvi broj, s nadnevko
Pazinu je 1926. završio nižu srednju školu. Kako nije imao novca za nastavak školovanja, zaposlio se kao trgovački šegrt kod ujaka Josipa Sandalja, veletrgovca u Lupoglavu. Kroz desetak godina u to
Politeama Ciscutti, kazalište u Puli što ga je 1879. podigao Pietro Ciscutti o svojem trošku, danas višenamjenska dvorana u zgradi Istarskoga narodnoga kazališta. Ciscutti je prije toga (1851.&ndas
Pazinu u povodu dolaska Međusavezničke komisije za razgraničenje između Jugoslavije i Italije. Od 1949. radio je u različitim institutima Jugoslavenske akademije u Zagrebu i Rijeci kao asistent, zn
Monai, Fulvio, likovni nastavnik, umjetnik, organizator i kritičar, novinar i esejist (Pula, 8.II.1921. – Gorica, 26.II.1999.). Kršten je kao Fulvius Alexander Aloysius, otac Antonio bio je p
Pazinu među osnivačima stranke Società politica istriana (SPI, Istarsko političko društvo), koja će imati premoć u Istarskom saboru. Godine 1899. izabran je za predsjednika SPI-ja, a politički
Pazinu, ranjen u ruku prilikom njemačkog bombardiranja. Prebačen je u Žminj, pa u Gologoricu, no ipak ga uhićuju njemačke snage i sprovode u Pulu. Tamo mu je u bolnici amputirana ruka u visokom stupnj
Pazina. Istarski pljočkari osnovali su 2002. Športsku pljočkarsku udrugu Županije istrijanske, koja je sastavila pravilnik pljočkanja. Udruga nikad nije formalno registrirana, ali je 2011. osnovan
Pazin 1785. počeo je nov razvoj naselja i otvaranje širega zaleđa, posebno nakon 1860., kad se odvojilo od Kastva i postalo upravnim i sudskim središtem, te nakon prolaska željezničke pruge Rijeka - L
Pazin (kojoj je samostanski sklop donedavno pripadao), vratili pavlini iz poljske Częstochowe, koji od tada vode župu i samostan. Više ilustracija umjetničke baštine s podacima na stranicama Istars
Pazin, Labin, Buzet i općina Vrsar, a u drugu fazu još okolna naselja i općine. U alternativi, osmišljenoj poslije potpisivanja sporazuma o zajedničkom ulaganju INAgip (INA i Agip), predviđen je dovod
Valalta, rovinjska trgovačko-turistička tvrtka osnovana 31.XII.1967. kao društveno poduzeće Progres-Valalta, odnosno kao radna jedinica Generalturista iz Zagreba u sastavu radne organizacije Progres i
Pazinskoj knežiji donesen je 1541. šumski red za Istru, Furlaniju i Kras i naputci u svezi s trgovinom drvom. Sadrži odredbe o iskorištavanju šuma, o postupanju sa šumama, o načinu i postupku davanja
Pazinu i Labinu. Neke udruge okupljaju članove s tjelesnom invalidnosti, a druge i ostale osobe s invaliditetom. Članice Saveza su u svom radu samostalne, a putem Saveza obavljaju poslove i zadatke od
Pazinskoj knežiji (grofoviji) koja je pripadala Habsburgovcima. Vrijeme je to slabljenja mletačkog utjecaja, Osmanlijsko Carstvo je na vrhuncu, napadi se protežu i u Istru, a jača i utjecaj Habsburške
Pazinu iz 1979. i sportske dvorane u Pazinu (1998., B. Iskra), hotela Galijot u Poreču (1981., M. Salaj), stambenih nizova u Maredi kod Novigrada (1984., J. Matijević, D. Milas), dogradnje zgrade Faku
Pazinski potok (Pazinčica, Fojba) i Čipri (Beramski potok). Mirna je relativno malen vodotok, ali je u najstarijoj povijesti bila povod za stvaranje velikoga broja mitova i legenda, a u novije doba
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...