Miljski poluotok (slov. Miljski polotok; tal. penisola di Muggia, lok. penisola muggesana), poluotok na sjeverozapadnom rubu Istre, duljine i širine oko 5 km, između Miljskog i Koparskoga zaljeva.

Čini obalni dio Šavrinije (Koparskih brda), nastavak njezinih uzvisina (najviši vrh Kaštelir, 244 m). Građen je od eocenskih flišnih stijena, koje se eksploatiraju kao prirodni sivi kamen. Njegova najzapadnija točka je Debeli rt (slov. Debeli rtič, tal. Punta Grossa) koji je ujedno i najsjeverniji dio obale slovenske Istre. Sjeverno od njega je uvala sv. Bartola (slov. Draga Svetega Jerneja, tal. Baia di San Bartolomeo) u kojoj je, kod naselja San Bartolomeo-Lazzaretto (slov. Sveti Jernej-Lazaret), slovensko-talijanska granica.

Poluotok je 1945.-47. dijelila granica Zone A i Zone B Julijske krajine, a 1947.-54. Slobodnog Teritorija TrstaTT, potom od 1954. granica Italije i Jugoslavije (danas Slovenije). Granična crta počinje sjeverno od Debelog rta, u

Na gusto urbaniziranome poluotoku najveća su naselja Milje i Ankaran (Ancarano) na obali, a na sljemenu poluotoka Hrvatini (Crevatini) i Spodnje Škofije (Valmarin). Proizvodi se rano povrće, razvijeno je voćarstvo i vinogradarstvo. Na poluotoku je 5 graničnih prijelaza (2 međunarodna, 1 unutrašnji EU-a i 2 pogranična).

Slike