Boljunština, geografsko-pov. naziv za područje ist. dijela sr. Istre, sa središtem u Boljunu, prema upravnoj podjeli većim dijelom na području općine Lupoglav. Obuhvaća brežuljkasto područje između Boljuna, Paza, Lupoglava, Vranje i Katuna, te plodno Boljunsko polje, odn. slijevno područje Boljunšćice. Glavna su naselja pov. feudalni kašteli na uzvisinama, međusobno povezani brdskim cestama.

B. je imala važnu ulogu u nadzoru ceste Kastav–Pazin preko prijevoja Poklon. Boljunsko polje na ist. dijelu plodno je područje s obiljem vode koja se u stalnim i povremenim potocima slijeva s okolnih brežuljaka i padina Učke; rubni dijelovi Boljunštine gušće su naseljeni. U manje pristupačnim zap. područjima prevladavaju raspršeni zaseoci. Podloga je flišnoga vodonepropusnoga obilježja, koja na padinama Učke prelazi u vapnenačku. Danas je B. slabo naseljena, a mnoge su kuće potpuno napuštene. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom i stočarstvom. Ekstenzivna poljoprivreda moguća je samo u Boljunskom polju, dok su padine Učke pogodne za razvoj stočarstva. Uz ist. rub Boljunštine prolazi želj. pruga Lupoglav–Štalije, koja je danas gotovo neiskorištena. Izgradnjom novih prometnica (Istarski ipsilon) B. je ostala ugl. izvan glavnih prometnih tokova.