Argonauti

Argonauti (grč. Ἀργοναῦται, od ’Aργώ: ime broda i ναῦται: mornari), pedesetak mitskih grčkih junaka poslanih s tesalskim kraljevićem Jazonom na lađi Argo iz Tesalije u Kolhidu po Zlatno runo koje je onamo, prema drugoj priči, prispjelo iz Grčke.

Mit o argonautskom putovanju oblikovao se u predtrojansko doba i prenosio se usmenom predajom, stalno se mijenjao i proširivao, pribirući u sebi, uz ostalo, i sve obuhvatnije grčko znanje o sredozemnom svijetu i plovidbenim pravcima. Neki mu stručnjaci stoga pripisuju i ulogu pamtljivo pričana usmenoga priručnika za plovidbu morem i unutrašnjim vodama toga svijeta.

U opisu argonautske plovidbe u polasku spominju se usputna mjesta i luke do kojih su stizali grčki trgovci i naseljenici, putujući od prapovijesnih vremena na Crno more. Opis povratka razrađivao se u više maštovitih inačica (vjerojatno vezanih za različite zemljopisne spoznaje); po jednoj su se probili do Sredozemlja ploveći Tanaidom (Donom) i Crvenim morem te prevukavši lađu Argo preko afričkoga pijeska; drugi ih je put vodio Dunavom i Rajnom do Sjevernoga mora, pa kroz Gibraltar u Sredozemlje. Prema Apoloniju Rođaninu s Dunava su odvojkom sišli u more uz istarske obale, potom su rijekom Padom ušli u riječni sustav s Rhônom i Rajnom, zatim u Ligursko i Tirensko more pa preko Cirene u Africi i Krete u Tesaliju.

Iako se Istra izrijekom ne spominje, njezin se prostor u toj priči iz prapovijesnog doba našao usred mitski „integriranih“ plovidbenih i kopnenih putova koji su već tada premrežili središnju Europu i dio Sredozemlja. S mitom o Argonautima povezuje se antički naziv cresko-lošinjskoga otočja i nastanak Pule. Naime, smatralo se da su Apsirtidi nazvani po Medejinu bratu Apsirtu, koji je tamo ubijen, a mit pripovijeda i da su preostali argonautski progonitelji Kolhiđani, ne smijući se osramoćeni vratiti kući, osnovali grad Pulu (Polai, Πόλαι), u kojem su se nastanili (Kalimah Cirenjanin: „Na Ilirskoj rijeci smiriše vesla / pored grobnoga kamena plavokose Harmonije-Zmije / grad utemeljiše: Grk bi mu neki rekao / ʻGrad Bjegunacaʼ / no njihov ga jezik imenova Pulom.“).

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

René Roux, Le problème des Argonautes. Recherches sur les aspects religieux de la légende, Paris 1949.; Richard L. Hunter, The Argonautica of Apollonius: literary studies, New York 1993.

Slučajna natuknica

Balilla