Histria archaeologica

Histria archaeologica, časopis koji je 1970. u Puli pokrenuo Arheološki muzej Istre (AMI), prvenstveno radi objavljivanja rezultata arheoloških istraživanja na području Istre, Hrvatskog primorja i kvarnerskih otoka, te stručnih i znanstvenih rasprava o srodnim temama, a prvi broj tiskan je 1972.

Utemeljitelj je bio Branko Marušić, tadašnji direktor AMI-ja. On je, uz svoje suradnike, uvidio potrebu za stvaranjem specijaliziranog časopisa u kojem bi se objavljivali rezultati arheoloških istraživanja. Glavni urednik prvih pet brojeva bio je Boris Baćić, raniji direktor AMI-ja, a u uredničkom odboru su uz njega bili B. Marušić i Štefan Mlakar.

Od šestog tiskanog broja, koji nosi godište III, sv. 2 (tiskan 1977.), pa do god. 17-18, tiskanog 1987., glavni je urednik bio B. Marušić. Broj 17-18 tiskan je i zasebno, kao prvi svezak posebnog izdanja Histriae archaeologicae s naslovom Starohrvatska nekropola Žminj, autora B. Marušića.

Nekoliko je izdanja posvećeno zaslužnim muzejskim djelatnicima: dva sveska desetog godišta, 10/1 i 10/2 (tiskani 1979. i 1982.), bila su posvećena B. Baćiću povodom 65. obljetnice njegova rođenja, a svezak 20-21, tiskan u listopadu 1995., bio je posvećen B. Marušiću povodom 40. obljetnice njegova muzejskog i arheološkog rada. Pored brojnih stručnih i znanstvenih članaka koje su napisali arheolozi i povjesničari umjetnosti iz Hrvatske i Slovenije, u uvodnim je tekstovima prezentiran Marušićev znanstveni i muzeološki rad, a objavljena je i njegova bibliografija. Priprema sveska se odužila i Marušić nije doživio njegov izlazak, pa je u konačnom izdanju objavljena bibliografija svih njegovih radova tiskanih nakon 1987., kao i onih poslije njegove smrti 1991.

Odlaskom B. Marušića u mirovinu uredništvo preuzima tadašnja direktorica AMI-ja Vesna Girardi Jurkić. Broj 19/1988. također je tiskan i kao posebno izdanje Histriae archaeologicae, svezak drugi, pod naslovom Bibliografija 1947.-1987., u kojem su kronološki navedeni svi radovi stručnih djelatnika AMI-ja, objavljeni od 1947. do 1987.

Do broja 49/2018, 2019. odgovorni urednici uvijek su bili direktori, odnosno ravnatelji AMI-ja, koji su u uredništvo imenovali još tri člana iz redova stručnih djelatnika muzeja. Tako je Robert Matijašić odgovorni urednik sv. 22-23, tiskanog 1993., sv. 24-25, tiskanog u ožujku 1995., i sv. 8-9, 1977.-1978. (lipanj 1995.). Od sv. 26 (1997.). do sv. 30 (2001.), urednik je Željko Ujčić, Kristina Mihovilić urednica je od sv. 31 (2002.), do sv. 34 (2005.), kao i sv. 20-21, 1989.-1990. (listopad 1995.), a od sv. 35 (2006.) do sv. 37 (2008.) Kristina Džin. Od broja 38-39, tiskanog 2009., do broja 48 urednik je bio Darko Komšo. Potom je dugogodišnja tradicija s brojem 49/2018, 2019. izmijenjena, kako bi se časopis nastavio razvijati, te je uz tri člana iz AMI-ja, izabrano međunarodno uredništvo s pet članova. Aktualni glavni urednik je Ivan Radman Livaja.

Iz navedenih podataka vidljivo je da je časopis jedno vrijeme neredovito izlazio, a od sv. 26, tiskanog 1997., časopis redovito izlazi jednom godišnje. Od prvog do 35. sveska naklada je iznosila 1.000 primjeraka, od sv. 36 (2007.) 800, od sv. 43 (2013.) 700, a od sv. 49 (2019.) 500 primjeraka.

Članci su tematski vezani za arheologiju i umjetnost s istarsko–kvarnerskog područja i svi imaju prevedene sažetke na jednom od stranih jezika, a pojedini su i u potpunosti prevedeni (engleski, talijanski, njemački). Od sv. 40 svi tekstovi su dvojezični, tako što tekst na hrvatskom usporedo prati tekst na engleskom jeziku, a to je uvjetovalo i povećanje formata časopisa. Dvojezičnost je nužna kako bi se predstavljena tematika bolje približila čitateljima izvan hrvatskog govornog područja. Od sv. 31 tiskaju se i slike u boji.

Bibliografija svih članaka sadržanih u svescima od 1 do 30 objavljena je u sv. 30, tiskanom 2001., od 31 do 40 u sv. 40, a u sv. 50 tiskan je nastavak od 41 do 50. Zaključno s 2022. izašla su 52 broja, koji su tiskani u 46 svezaka i dva posebna izdanja, a na 7964 stranica objavljeno je ukupno 216 znanstvenih i stručnih priloga. Nesrazmjer u brojevima i svescima nastao je zašto što je nekoliko brojeva izašlo kao dvobroj, i to zbog većeg broja stranica, ali i hvatanja ritma izlaženja po godištima i godinama.

Ustanovljen je tijek izdavanja, od zaprimanja članka, lekture, recenzijskog postupka, korektura i tiska. Autori članaka su eminentni znanstvenici i stručnjaci s područja arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti. Najveći broj članaka napisali su stručni djelatnici AMI-ja, ali prisutno je i mnogo vanjskih suradnika.

Uz većinske članke tematski vezane za arheologiju i umjetnost s istarskog i kvarnerskog područja, posebnu važnost časopisu daju i teme stručnog rada restauratorskog, dokumentacijskog i drugih odjela AMI-ja koji nisu usko vezani uz arheologiju, ali s kojima arheologija usko surađuje.

Histria archaeologica je prisutna i u elektronskoj verziji na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske – Hrčak (https://hrcak.srce.hr/histriaarchaeologica). Svi stariji brojevi su skenirani i kao takvi dostupni elektronički u muzejskom repozitoriju (firma ArhivPRO iz Koprivnice), do kojega se može doći putem mrežne stranice AMI-ja (http://ami.arhivpro.hr).

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Vesna Girardi Jurkić, "Izdavaštvo Arheološkog muzeja Istre u Puli", Katalog 32, Pula 1987.; Željko Ujčić, "Tisućljeća u stoljeću. Povodom stogodišnjice Arheološkog muzeja Istre", Monografije i katalozi, 2002., 12.

Slučajna natuknica

Quaderni