Matijašić, Robert, arheolog i povjesničar (Pula, 26.VII.1957.).

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1979. diplomirao je arheologiju te engleski jezik i književnost. U veljači iste godine zaposlio se u Arheološkom muzeju Istre (AMI) u Puli, kao kustos u Odjelu za antičku arheologiju. Sudjelovao je na terenskim istraživanjima arheološkog karaktera u čitavoj Hrvatskoj (Sesvete kod Zagreba, Vinkovci, Zadar), napose u Istri (Medulin, Červar, Rim kod Roča, Pula), a samostalno je vodio istraživanja nekropole i javne antičke arhitekture u Puli. U sklopu rada u Arheološkom muzeju Istre u Puli postavio je i surađivao kod postave mnogobrojnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Objavio je devet knjiga, stotinjak znanstvenih i stotinjak stručnih priloga u časopisima Hrvatske i svijeta (Slovenija, Italija i dr.). Sudjelovao je na više odstotinu znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (Slovenija, Italija, Francuska, Njemačka, Nizozemska), uglavnom aktivno s priopćenjima (od kojih je najveći dio tiskan). Održao je više tematskih i prigodnih predavanja za širu javnost, uglavnom u Puli.

U više je navrata boravio na kraćim studijskim boravcima na Sveučilištu u Padovi (1981.), u Francuskoj školi u Rimu (Ecole Francaise de Rome, 1985. i 1991.), na Sveučilištu u Macerati (1997. i 1999.), na Sveučilištu u Oxfordu (2004.), na Sveučilištu u Bordeauxu III (2007. i 2008.). U lipnju 1985. završio je poslijediplomski studij "Kulturna povijest istočne jadranske obale" pri Centru za postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, u Dubrovniku, obranom magistarske radnje Ageri antičkih kolonija Pola i Parentium i njihova naseljenost od I. do III. stoljeća. U siječnju 1994. doktorirao je disertacijom Gospodarska povijest antičke Istre: arheološki izvori za poznavanje društveno gospodarskih odnosa u Istri u antici, I-III st. na Zavodu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Od travnja 1991. bio je vršitelj dužnosti ravnatelja AMI-ja, kojemu je u listopadu iste godine imenovan ravnateljem i tu je dužnost obnašao je do prosinca 1994. Od ožujka 1991. kao vanjski suradnik počinje predavati na Filozofskom fakultetu i Akademiji primjenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Od studenog 1994. kao vanjski suradnik predavač je na studiju povijesti Pedagoškog fakulteta u Puli (1998.-2006. Filozofski fakultet, danas Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile). Od lipnja 1996. stalno je zaposlen na tom fakultetu kao nastavnik, najprije docent, zatim izvanredni profesor, a danas redoviti profesor u trajnom zvanju. Nositelj je kolegija na poslijediplomskom studiju (doktorski studij) arheologije u Zagrebu i Zadru. Predavao na poslijediplomskom studiju (Scuola di specializzazione) Sveučilišta u Padovi, 1999. i 2003. Kao gostujući profesor predavao je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u zimskom semestru 2005./06.

Na matičnom fakultetu bio je zamjenik predstojnika Odsjeka za povijest 1996.-97., 1998. -2002., od listopada 1998. do rujna 2002. prodekan za znanost i istraživanje, od listopada 2002. obnaša dužnost dekana (od 2004. u drugom mandatu). Od siječnja 2006. privremeni je prorektor za nastavu i znanost Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a od listopada 2006. prorektor za znanstveno-istraživačku djelatnost. Od veljače 2009. do listopada 2013. bio je rektor Sveučilišta Jurja Dobrile.

Od srpnja 1998. voditelj znanstvenog projekta "Istočna Istra i sjeverna Liburnija u antičko doba" Ministarstva znanosti RH. Bio je suvoditelj dvaju međunarodnih hrvatsko-slovenskih znanstveno-istraživačkih projekata (1999.-2001., 2002.-04.). Od 2006. voditelj je znanstvenog projekta "Naseljenost i gospodarstvo Istre od završne etape prapovijesti do Bizanta" (MZOS). Od 2018. je voditelj trogodišnjeg znanstvenog projekta „Arheološki krajolik u održivom razvoju kulturnog turizma Općine Vrsar“ Hrvatske zaklade za znanost (u programu Partnerstvo u istraživanju, u suradnji s Općinom Vrsar/Orsera, TZ Općine Vrsar i Maistra d.d.).

Bio je glavni urednik časopisa Tabula (Filozofski fakultet u Puli), a član je uredništva časopisa Histria antiqua (Pula), Annales (Kopar), Vjesnik Državnog arhiva u Pazinu (Pazin), Agri Centuriati (Pisa – Roma) te stručnog kolegija Istrapedije, istarske internetske enciklopedije. S Miroslavom Bertošom je bio suurednik Istarske enciklopedije (Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Istarska županija, Zagreb 2005.). Član je Hrvatskog arheološkog društva (HAD), Hrvatskog društva klasičnih filologa (HDKF - podružnica Pula), Matice hrvatske (Zagreb). Od listopada 2008. do listopada 2012. bio je voditelj Sekcije za staru povijest Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ).

Od 2015. predsjednik je Čakavskog sabora Žminj, a od 2018. predsjednik Humanističkog društva Istra (Kopar).

Sudjelovao je i u političkom životu Istarske županije kao član njezinog poglavarstva zadužen za kulturu, obrazovanje i znanost (2001.-08.).

Bibliografija na poveznici https://ffpu.unipu.hr/ffpu/robert.matijasic