Črni Kal, panorama s ostacima Kaštela u prvom planu desno, (preuzeto s https://www.istria-culture.com/kastel-crni-kal-i30)

Črni Kal

Črni Kal (lokalni izgovor Črni Kau, tal. Cernical, službeno San Sergio), naselje na rubu Koparskih brda u Bržaniji, na cesti Kopar – Ljubljana, općina Kopar (45°33′N; 13°53′E; 269 m nadmorske visine); 234 stanovnika (2022.).

Pripadaju mu zaseoci Barkole, Brandolini i Ćetnara (Katinara, Spodnji Črni Kal).

Stanovnici se tradicionalno bave voćarstvom i vinogradarstvom (crno vino črnikalec), u novije vrijeme i turizmom (kuće za odmor).

Nizovi seoskih kuća protežu se podno strmoga ruba kraške visoravni, s jezgrom naselja na uzvišenju Breg. Naselje je u XIV. i XV. st. bilo pod koparskom (mletačkom) vlašću, a nakon Rata Kambrejske lige u XVI. st. pripalo je Habsburgovcima, odnosno Socerpskoj gospoštiji. I prije i poslije bilo je na granici pa je teško stradavalo u ratovima, ali je i brzo oživljavalo jer je bilo poznato odmorište na srednjovjekovnoj cesti koja je vodila iz Kopra prema Kranjskoj.

U središtu je mjesta crkva sv. Valentina iz XVII. st. s nagnutim zvonikom s početka XIX. st. Temeljito obnovljena 1990., takozvana Benkova hiša spomenik je seoskoga graditeljstva; natpis na pročelju svjedoči da su je 1489. sagradili majstori Andrija i Benko (1489 Andreas et Benco construxerunt; nije potvrđeno da je riječ o Benku iz Sočerge). Mjesto pripada župi Predloka.

Iznad naselja, na 30-ak metara visokoj stijeni nekada dostupnoj samo preko pokretnog mosta, nalaze se ostatci Kaštela (za mještane Grad, Stari grad), podignutog vjerojatno u XIII. st. Nakon konzervacije preostalih zidova i izgradnje metalnoga mosta omogućen je izletnicima pristup stijeni s vidikovcem s kojega se pruža pogled na Osapsku dolinu. Črnokalska je stijena danas omiljena među ljubiteljima slobodnoga penjanja nudeći im smjerove različitih težina i dužina.

Sjeverno od naselja nalazi se kamenolom vapnenca (Kamnolom Črni Kal), jedan od najvećih kamenoloma u Sloveniji. U njemu su pronađeni ostatci pleistocenskih sisavaca te kameno oruđe iz starijega kamenoga doba, a više je poznatih prapovijesnih i antičkih nalaza.

Na jednom zavoju regionalne ceste pred Ćetnarom podignut je spomenik Prekomorskim brigadama.

Od 2004. vijaduktom koji prolazi kraj naselja Osapsku dolinu premošćuje autocesta koja vodi iz unutrašnjosti prema obali (Ljubljana – Kopar). Visok 95 m, vijadukt Črni Kal, koji su projektirali Marjan Pipenbaher i Janez Koželj, najdulji je most na autocesti (1.065 m), ujedno i najdulji premošćujući objekt u Sloveniji.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Srečko Brodar, „Črni Kal, nova paleolitska postaja v Slovenskem primorju (Črni Kal, eine neue Paläolithstation im Küstengebiet Sloweniens)“, Razprave 4. razreda SAZU, 4, 1958., 271-363; Ivan Sedej, „Črni Kal (Analiza urbanističnih in arhitekturnih značilnosti)“, Slovenski etnograf, 21/22, 1968.-1969., 5-23; Matija Križnar – Jure Žalohar – Tomaž Hitij, „Neandertalčevo orodje iz Črnega Kala“, Društvene novice, 40, 2009., 26; Božidar Premrl, Cerkev sv. Valentina v Črnem Kalu: ob stoletnici njene dograditve, Predloka 2012.; Pavel Jamnik – Matija Križnar – Matija Turk, „Novi podatki o paleolitskih in paleontoloških najdiščih v kamnolomih Črni Kal in Črnotiče nad Koprom“, Arheološki vestnik, 64, 2013., 9-25.

Slučajna natuknica

Prodol