Crkvica sv. Marije Magdalene u sklopu Pietra Pelosa

Crkvica sv. Marije Magdalene je sastavni dio kaštela Pietra Pelosa. Povjesničari ju često nazivaju dvorskom kapelom. Datacija crkve ima širi vremenski raspon i to između 11. i početka 13. stoljeća. Crkva je u tlocrtu nepravilna četverokutna perimetra. 

Dužina crkve iznosi 7,78 - 8,46 metara, širina 6,04 - 5,70 metara, s bačvasto nadsvođenom apsidom četvrtastog tlocrta. Apsida je umetnuta u masivni začelni zidani blok. Crkva je izvorno imala krovni pokrov od škrilja, dok je strop glavnog broda bio najvjerojatnije ravan i izrađen od drvene građe. Apsidalni blok sezao je do visine veznih stropnih greda, pa je krovna konstrukcija sezala preko apside do začelnog zida crkve. Crkva je građena od kamena lomljenca nejednake veličine poslagane u polu pravilne i nepravilne slojeve povezane žbukom. Iznad glavnog, a ujedno i jedinog ulaza u crkvu, podignuta je preslica s oknom za jedno zvono. Začelni i južni zid crkve građeni su na nejednakim klesancima većih dimenzija. Radijalno položeni klesanci uokviruju lučni otvor vrata, preslicu i trijumfalni luk. Polutamni ugođaj vladao je u crkvi zahvaljujući činjenici da crkva ima svega nekoliko prozorčića -puškarnice. Dva otvora nalaze se na sjevernom zidu s pogledom na dolinu Bračane i jedan na apsidalnom zidu okrenut prema istoku s pogledom prema Ćićariji. Pod crkve spušten je u odnosu na kameni prag, a popločen je kamenim pločama. Nema tragova crkvenog namještaja izuzev po jedna četvrtasta niša lijevo i desno od apside. Crkva je bila ožbukana i ukrašena freskama čiji su fragmenti pronađeni i restaurirani u Arheološkom muzeju Istre. Namazi boje na pronađenim ulomcima su tanki, a prevladavaju oker, ružičasta, zelena, crvena, crvenkastosmeđa, smeđa, te iznimno siva i crna. Freske pripadaju zlatnom dobu istarskog fresko-slikarstva, a datiraju se u drugu polovinu 15. stoljeća. Pronađeni su i brojni ulomci fresaka koji sadrže glagoljske i latinske grafite i gravure. Zrenjski župnik služio je misu u crkvi do lipnja 1793. godine, te je crkva od tada napuštena. Arheološka istraživanja započeta su 1995. godine, a obnova crkve trajala je od 1999. do 2003. godine.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

LIT: Ondina Krnjak, Kostel Pietra Pelosa, O tragovima fresaka iz Crkvice sv. Marije Magdalene, katalog 65, Arheološki muzej Istre

Slučajna natuknica

Freske u Vižinadi