Krkavče, gomilasto naselje na jugozapadu Šavrinije (45°28′N; 13°42′E; 175 m nadmorske visine); 318 stanovnika (2025.); općina Kopar.

Leži na uskoj vapnenastoj ploči na rubu flišnoga grebena, gdje se razvila jezgra sela sa župnom crkvom sv. Mihaela arhanđela (spominje se oko 1580.). Selu pripadaju zaseoci Hrib (na brdskoj cesti ponad sela) te Abrami, Draga, Grič, Glavini, Mačkujek, Pršuti, Rov, Solne, Sv. Maver, Škrljevec i Žvabi (na grebenima i obroncima iznad rijeke Dragonje).

U blizini je pronađen miljokaz iz I. st. sa ceste Tergeste – Parentium (Flavijevska cesta). Na Gradišču nad Žvabima bilo je rimsko naselje s mnogobrojnim nalazima, među kojima je i kamen s dvjema reljefnim figurama i zrakastom krunom (znak Mitrina kulta), poznat kao Krkavški (Krkavčanski, Troglav) kamen/menhir. Krajem 1990-ih kamen je bio odnesen u Restauracijski centar u Ljubljani, gdje je premjeren i očišćen, a izrađena je i njegova replika. Pootom je vraćen na izvornu lokaciju, a kopija se čuva u koparskom Pokrajinskom muzeju.

U Krkavčama su pronađena dva kamena ulomka plastike s pleternom ornamentikom s početka IX. st. Bile su posjed koparske obitelji Vittori 1447.-1855., a u vrijeme Tršćansko-koparske biskupije sjedište dekanata. Do 1886. čitala se glagoljska misa; u župnom dvoru su glagoljske listine iz XVII. st. O gospodarskoj snazi sela (masline, vinova loza, trešnje) svjedoče barokna oprema župne crkve i graditeljsko naslijeđe.

Krkavče su kao naselje upisane u Registar nepokretne kulturne baštine Republike Slovenije.

Slike