Feszty, Árpád
Feszty (Rehrenbeck), Árpád, slikar i pisac (Ógyalla [Hurbanovo, Slovačka], 24.XII.1856. – Lovran, 1.VI.1914.).
Njegovi preci bili su njemački doseljenici. Bio je peto od četrnaestero djece bogatog zemljoposjednika Szilvesztera Rehrenbecka i Jozefe, rođ. Linzmayer (ili Linzmajer). Szilveszter je dobio plemićku titulu 21.IV.1887., a obitelj je potom mađarizirala prezime u Feszty prema Szilveszterovom nadimku Veszti.
Árpád je od 1874. studirao u Münchenu. U Parizu je 1878. postigao velik uspjeh na Svjetskoj izložbi slikom Delelő (Ručak). Tijekom dvogodišnjeg studija u Beču (1880.-81.) naslikao je Golgotu. Bavio se i zidnim slikarstvom, a serija njegovih fresaka Természet hangjai (Zvukovi prirode) ukrašava predvorje Mađarske državne opere u Budimpešti.
Monumentalnu sliku Magyarok bejövetele (Dolazak Mađara), koja prikazuje mađarsko osvajanje Panonije 896., naslikao je 1896. za tisućitu obljetnicu tog događaja, uz pomoć više drugih umjetnika. Teško je oštećena tijekom Drugog svjetskog rata. Naime, ciklorama široka gotovo 120 metara i visine 15 metara, odnosno površine oko 1800 m2, izrezana je na komade duge osam metara, koji su smotani i pohranjeni u muzejskim skladištima. Tek je 1995. restaurirana i izložena u Nacionalnom povijesnom spomen-parku u Ópusztaszeru kod Segedina.
Feszty se bavio i pisanjem te osnovao književni salon. Objavio je 1897. zbirku kratkih priča Én parasztjaim (Moji seljaci) te 1908. poetsku pripovijest Árva Bandi (Siroti Bandi).
Od 1899. do 1902. živio je u Firenci odakle je kući slao mape i kratke priče. Tu je 1901. naslikao i triptih Krisztus temetése (Pokop Krista). Nakon povratka kući, slikao je djela manjeg formata, a sve je više patio od financijskih i zdravstvenih poteškoća.
Sve bolesniji, u travnju 1914. preselio se s obitelji u Lovran, smatrajući da mu tamošnja klima može pomoći u liječenju upale bubrega. Preminuo je u Villi Flora, gdje mu je 2003. spomen-ploču postavila Mađarska kulturna udruga Baross iz Rijeke, na inicijativu Gergelya Ágostona turističkog vodiča i dopredsjednika Demokratske zajednice Mađara Primorsko-goranske županije.
Kremiran je u Műcsarnoku (Palači umjetnosti na Trgu heroja) u Budimpešti i položen na groblje u Ógyalli.
Njegova supruga bila je slikarica Róza rođ. Jókai, pokćerka mađarskog pisca i političara Móra Jókaija. Vjenčali su se 7.VIII.1888. u riječkoj katedrali sv. Vida. Njihova kći Masa Feszty također je bila slikarica, uglavnom pejzaža, portreta i religioznih scena.
Njegovo ime nosi osnovna škola u mađarskom Komáromu te osnovna škola i dječji vrtić s podukom na mađarskom jeziku u slovačkom Hurbanovu te četiri ulice u više mađarskih gradova (Budimpešta, Tótlik, Nagykáta i Miskolc).


Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar