Karta Jadrana prema Pseudo-Skilakovom opisu

Pseudo-Skilak

Pseudo-Skilak, u znanosti uobičajen pseudonim anonimnoga zemljopisca (Grčka, IV. st. pr. Kr.).

Njegovo djelo Peripl zemljopisni je prikaz sredozemnih obala u obliku priručnika za priobalnu plovidbu, s podatcima o lukama, udaljenostima, stanovništvu i otocima. Pripada književnom rodu periplâ (grč. περίπλοι: oplovbe). Njegova prvotna jezgra, kojoj je u rukopisnoj predaji mnogo toga naknadno dopisivano, nastala je oko 350. pr. Kr., te ne može biti (kako se to prije držalo) djelo pravoga Skilaka (Σκύλαξ) iz Kariande, grčkoga pomorca i zemljopisca iz VI–V. st. pr. Kr., koji je po nalogu perzijskoga kralja Darija oplovio i opisao obale od ušća Inda do današnjega Sueza.

U dijelu teksta koji opisuje istočnojadransku obalu od Istre do Epira Pseudo-Skilak navodi uz ostalo da između Veneta i Liburna ima narod zvan (H)istri i rijeka Istar te da plovidba uz istarsku obalu traje dan i noć. Tomu je podatku dopisano da uz liburnsku obalu postoji i otok Istrida. Iako ponavlja mitske podatke o Istru – Dunavu i Istridi, Pseudo-Skilakov je zapis važan za povijesni zemljopis Istre zato što potvrđuje škrti i mnogo stariji Hekatejev podatak o Istrima u Jonskome zaljevu i što ga proširuje podatkom o istarskim sjeverozapadnim i sjeveroistočnim susjedima.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Mate Suić, „Istočna jadranska obala u Pseudo-Skilakovu Periplu“, Rad JAZU, knj. 306, Zagreb 1955.; Radoslav Katičić, Illyricum Mythologicum, Zagreb 1995.; Mate Križman, Antička svjedočanstva o Istri, Zagreb 1997.

Slučajna natuknica

Sosič, Marko