Pazin i Rovinj, te istodobno kustos državne arheološke zbirke u Puli (lapidarij u Areni i Augustovu hramu); 1912-18. pokrajinski je konzervator za Austrijsko primorje i Kranjsku (zamjenjivao je France
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Barković, Milivoj, svećenik (Brseč, 20.VIII.1915. – Pula, 14.V.1977.). Brsečka obitelj Barković, Gašpar i Antonija rođ. Mavrović, imala je tri sina – Milivoja, Josipa i Mirka, i četiri
Pazinu (1903.–06.), Kopru (1906.–08.), Kastvu (1908.–18.) i Zagrebu (1918.). U Crikvenici je od 1920. bio upraviteljem dječjega doma, 1926. profesorom u Sušaku, potom se vratio u Cri
Pazinu (Pazin), Agri Centuriati (Pisa – Roma) te stručnog kolegija Istrapedije, istarske internetske enciklopedije. S Miroslavom Bertošom je bio suurednik Istarske enciklopedije (Leksikografski
Pazin, Momjan i dr.), ali i komunalna središta grade bedeme i kule (Motovun, Buzet, Hum, Sv. Lovreč Pazenatički, Bale i dr.). Posebnu su ulogu imale u. s obiju strana mletačko-austrijske granice, npr.
Pazinu, koji je izgrađen 1905. U Poreču je 1909. otvorena gimnastička dvorana, koja se i danas popularno naziva Palestra. Pulsko gimnastičko društvo Unione sportiva Polese koristilo se dvoranom koj
Pazin, AK Pula Rovinj, AMK Skok Racing Brtonigla. Mnogobrojne se automobilističke vožnje i natjecanja u Istri održavaju pod imenima Pazin off road, Kašćerga off road, Rally Saturnus, Mošćenička Draga,
Pazinu, čiji je osnovni zadatak praćenje klime u unutrašnjosti Istre te primjena tih mjerenja u agrometeorologiji, hidrologiji itd. Na više mjesta djeluju klimatološke stanice na kojima se mjerenja ob
Pazinu i u Kopru na državnoj višoj gimnaziji, završava studij u Beču. Zapošljava se (1.XI.1874. – 31.VIII.1875.) na Srpskoj moreplovskoj zakladnoj školi u Herceg Novom, gdje predaje matematiku i
Pazin 1987.), Biografski leksikon Buzeštine i općine Lanišće (Buzet 1996.), Sveti Ivan i okolica (Pazin – Sveti Ivan 1999.), Na zapadnim i južnim obroncima Buzeštine (Buzet 2005.) i Bijela: selo
Pazin, 9.V.1877. – Gorica, 5.VIII.1955.). Kršten je 19.VI. kao Ginus Franciscus Heliodorus Valentinus (u nekim se biografijama pojavljuje da je rođen 9.VIII. što je netočan podatak). Otac
Pazinu i Rovinju. Ona u Pazinu, utemeljena po osnutku samostana 1481., najstarija je knjižnica u Istri koja neprekidno djeluje; očuvano je oko 2200sv. knjiga, među kojima 4 inkunabule i 30sv. iz XVI.s
Pazinskim fragmentima s poč. XIV.st., u Petrisovu i Oxfordskom zborniku iz XV.st., u Žgombićevu iz XVI.st., Tkonskom iz XVII.st. i dr. Istra je bila sastavni dio jedinstvenoga hrv. kult. područja, a p
Glavina, Ivan (Janez) Nepomuk (tal. Giovanni Nepomuceno), biskup (Boršt/Sant'Antonio in Bosco, općina Dolina, 13.IV.1828. - Trst, 10.XI.1899.). Završio je studij teologije i stekao doktorat na
Pazin osnovana pod nazivom Hrvatska glazba 1908. prestala je s radom između dvaju svj. ratova, a obnovljena je 1948. i otad djeluje bez prekida. Mladinski pihalni orkester Piran osnovan je 1981. na te
Pazinom, Labinom, Rovinjom i Umagom i zasebna zona Opatija. Pripadnici komun. mladeži bili su fanatični pristaše učenja V. I. Lenjina, te su se nazivali figli di Lenin. U trenutku osnutka stranka je i
Pazin i prema Buzetu). Treći je sektor organizacijski bio nepovoljan jer je teren pružao slabiju prirodnu zaštitu. Pojedini su se partizanski borci liječili i u improviziranim stacionarima, npr. u Gol
Zračni promet, u Istri započinje s voj. zrakoplovstvom austroug. Ratne mornarice, koja se oko 1910. počela zanimati za uspostavljanje sustava zračnoga izviđanja na moru. Tako su 1911. na obuku u Njema
Greblo, Šimun (Greblić, Simon, Šimun), glagoljaški pisac i pisar (Roč, oko 1472. – Roč, nakon 1539.). Prvu knjigu, glagoljsko Tlmačenie od muki Gospoda našego Isuhrsta prepisao je 5.III.1493.
Pazinu. Na izborima za Zastupnički dom Sabora 1992. s lista SDP-a u Istri nije izabran nijedan zastupnik. Na lokalnim izborima 1993. u jedinicama lokalne samouprave dobio je samo jedan mandat (Labin).
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...