Nedešćina (Sveta Nedelja)
Nedȇšćina (prije Sveta Dominika, Sveta Nedelja, Sveta Nedilja, Sveta Nedelja Labinska, Sveta Nedelja na Labinšćine, tal. Santa Domenica i Santa Domenica d'Albona), naselje na Labinšćini (45°9′N; 14°7′E; 281 m nadmorske visine); 537 stanovnika (2021.), središte općine Sveta Nedȅlja.
Ime naselja kroz noviju je povijest doživjelo više preinaka. U vrijeme Austrije i Italije bilo je Santa Domenica, odnosno Sveta Nedelja (često s pridjevcima d'Albona, odnosno na Labinšćine), a u Jugoslaviji 1955., u vrijeme komunističkog brisanja atributa "svet" iz imena naselja, Sveta Nedelja preimenovana je u Nedešćinu, što je do tada bio skupni naziv za sva naselja koja su gravitirala Sv. Nedelji (a koja danas uglavnom obuhvaća Općina Sveta Nedelja). U osamostaljenoj Republici Hrvatskoj njezin Sabor prilikom uspostave novih jedinica lokalne samouprave 1993. novu općinu (koja je postojala i ranije, iza Drugog svjetskog rata) i njezino središnje naselje naziva Sveta Nedelja. Tome se usprotivila većina mještana izjasnivši se za ostanak naziva Nedešćina. Sabor 1995. općinu preimenuje u Sveta Nedilja što izaziva novo protivljenje mještana, pa naposljetku 1998. kompromisno općinu naziva Sveta Nedelja, a naselje Nedešćina.
Stanovnik je Nedȇšćan, a stanovnica Nedȇšćanka.
Nedešćina je smještena 5 km sjeverno od Labina. Do sredine 1950-ih, kada se gradila Jadranska magistrala, bila je važno prometno središte, a nakon toga izgubila je prometnu važnost.
Stanovništvo se bavi obrtom i poduzetništvom (gostionice, hotel, kiosci, postolarske radionice, trgovine mješovitom robom, pekarne i dr.), no velikim dijelom zaposleno je u Labinu. U okolnim zaselcima tradicionalno je poljodjelstvo; 1920-ih počeli su se iskorištavati boksit i ugljen.
Do kraja XIII. st. u mjestu je postojala benediktinska opatija Presvetoga Trojstva. Iz Istarskog razvoda saznaje se da se na uglu crkve Sv. Trojice nalazila granica triju komuna: Šumbera, Labina i Plomina. Od 1632. Nedešćina je središte župe Sveta Nedelja Labinska odnosno Svetog Trojstva. Današnja crkva Presvetoga Trojstva podignuta je 1897. na mjestu starije.
Početkom XX. st. u Nedešćini postoje dvije osnovne škole, na hrvatskom i talijanskom jeziku. Naselje je poznato i po sajmovima, koji su se održavali 13. lipnja, na dan sv. Antuna Padovanskog, i 16. listopada, kada se održavao poznati stočni sajam. Potonji se datum pod starim nazivom "šešnajs otobra" danas službeno obilježava kao općinski blagdan.
Općina Sveta Nedelja prostire se na zaravani nad sjeveroistočnim dijelom doline rijeke Raše, od Čepićkog polja prema Raškom zaljevu, prosječne visine 250-300 m. Površina općine je 60 km2, a broji 2.898 stanovnika (2021.). Na njezinom su aktualnom području naselja: Cere (36 stanovnika, 2021.), Eržišće (47), Frančići (39), Jurazini (91), Kraj Drage (54), Mali Golji (102), Mali Turini (37), Marići (75), Markoci (69), Nedešćina, Paradiž (70), Ružići (110), Santalezi (168), Snašići (103), Sveti Martin (169), Štrmac (396), Šumber (358), Veli Golji (63), Veli Turini (39), Vrećari (199) i Županići (136).
Općina je u samoupravnom pogledu podijeljena u 5 mjesnih odbora: Nedešćina, Snašići, Sveti Martin, Štrmac i Šumber.
Općinski grb usvojen je 2011. (nakon natječaja) i ima oblik štita koji presijeca desno i gore pomaknut bijeli križ. Iznad vodoravne linije križa štit je zelene boje, a ispod plave. Zastava je zelene boje s grbom u sredini.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar