Pazinski kaštel, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Mirjan Rimanić), 2014.

Pazinski kaštel

Pȁzinski kaštȅl (za Pazince/Pazinjane samo Kaštȅl), najveća i najbolje sačuvana srednjovjekovna i ranonovovjekovna feudalna utvrda u Istri, ali i najznačajnija u povijesnom, arhitektonskom i spomeničkom smislu.

Izgrađen je na litici nad Pazinskom jamom, a uza nj se razvilo istoimeno naselje.

Prvi se put spominje 983., kada ga (castrum Pisinum) car Oton II. potvrđuje kao posjed porečkoga biskupa. Od XII. st. njime upravljaju grofovi Gorički, koji u nj smještaju upravu svih svojih istarskih posjeda i tako oblikuju Pazinsku knežiju (grofoviju) te se sve više osamostaljuju. Oni su Kaštel držali do 1374., kada su ga preuzeli Habsburgovci temeljem ugovora o nasljeđivanju. U njihovo ime feudom su upravljali kapetani, dok Habsburgovci nisu u XVII. st. odlučili prodati većinu svojih prava nad Knežijom. Posljednji vlasnici su bili markizi Montecuccoli (od 1766.), u čijem je posjedu feud bio do ukidanja feudalnih odnosa sredinom XIX. st., a sam Kaštel su zadržali do 1945.

Jedini put je osvojen 1508. u Ratu Kambrejske (Cambraiske) lige, kada su ga uspjeli zauzeti Mlečani, ali su ga potom morali napustiti.

Kaštel je poligonalnoga tlocrta koji određuje nekoliko građevinskih cjelina oko središnjega dvorišta, a tijekom stoljeća mijenjao je vanjski izgled. Vanjski zidovi su ujedno i bedemi, a u utvrdu se ulazilo preko podiznog mosta. Na kvadratnoj (jugozapadnoj) kuli prepoznaju se ranogotičke strukture, preslojene kasnogotičkim i renesansnim elementima, a polukružna (sjeveroistočna) je kula (izgrađena prije 1533.) oblikom već prilagođena ratovanju vatrenim oružjem. Tijekom XVI. st., ponajviše u doba kapetana iz roda Mosconi (Moškon), Kaštel je temeljito obnavljan te pregrađivan i dograđivan. U XIX. st. zatrpan je obrambeni jarak i uklonjen podizni most.

U njemu se danas nalaze Etnografski muzej Istre, Muzej grada Pazina i jedan od depoa Državnog arhiva u Pazinu te ugostiteljski lokal.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Josip Višnjić, „Istarske feudalne rezidencijalne utvrde tijekom kasnog srednjeg i ranog novog vijeka (15.-17. stoljeće)“, Istra u novom vijeku, ur. Tatjana Bradara, Pula 2017., 143-148; Josip Banić, Istarski kašteli, Pula 2022., 64-71.

Vezani članci

Pazin

Slučajna natuknica

Vila Swoboda