Državni arhiv u Pazinu (DAPA), arhivska ustanova koja prikuplja, sređuje, čuva i daje na uporabu arhivsko gradivo s područja Istarske županije.

Utemeljen je 20.X.1958. rješenjem Narodnog odbora (NO) kotara Pula, donesenim na temelju preporuke Savjeta za znanost i kulturu Narodne Republike Hrvatske da se organizira mreža regionalnih arhiva. Prvotni mu je naziv bio Istarski arhiv – Pazin, 1960. naziva se Historijski arhiv – Pazin, od 1993. Povijesni arhiv u Pazinu, a 1997. na temelju Zakona o arhivskom gradivu i arhivima nazvan je Državnim arhivom u Pazinu.

Zaštita arhivskoga gradiva u Istri ima dugu predaju (crkveni arhivi). Već su srednjovjekovni statuti istarskih gradova i općina sadržavali stroge propise o čuvanju knjiga i spisa, a vijeća i podestati istarskih komuna vrlo su rano donosili odluke o opremanju i načinu rada u komunskim arhivima. Zemaljski sabor Markgrofovije Istre u Poreču najavio je 1860-ih osnutak pokrajinske knjižnice, muzeja, pa i arhiva, te se već 1871. počinje prikupljati izvorno arhivsko gradivo. Udruga Società Istriana di Archeologia e Storia Patria prikupila je vrlo vrijedno gradivo za budući pokrajinski arhiv, no potom ga je privatizirala, te se njegov velik dio još uvijek nalazi izvan Istre.

Tršćanski arhiv (Archivio di Stato di Trieste), osnovan 1926. za furlansku, tršćansku i istarsku pokrajinu, preuzimao je arhivsko gradivo nastalo na području Istre. Sukladno načelu podrijetla i na temelju međudržvnih ugovora između Italije i Jugoslavije, dio je toga gradiva vraćen u Istru 1961., a dio se još uvijek nalazi u Trstu. U dodatku Zakona o Kraljevskim arhivima (iz 1939.) bio je predviđen osnutak odjela Državnoga arhiva u Puli (Sezione di Archivio di Stato a Pola), ali zbog ratnih zbivanja odjel nikada nije započeo djelovati. Istim je zakonom bilo određeno da Arhivsko nadzorništvo u Veneciji (Soprintendenza Archivistica di Venezia) sa sjedištem u Kraljevskom državnom arhivu u Veneciji (Regio Archivio di Stato di Venezia) bude mjerodavno i za tršćansku, riječku, puljsku i zadarsku provinciju.

Nakon II. svjetskog rata Ministarstvo prosvjete Federalne Države Hrvatske tražilo je od Oblasnoga NO za Istru u Labinu izvješće o stanju državnih, gradskih, općinskih, crkvenih, katastarskih i financijskih arhiva, njihove kratke historijate i dr. Zaštita kulturnopovovijesnih objekata, pa tako i arhivskoga gradiva, na području Hrvatskoga primorja i Istre tada je povjerena Aleksandru Tuhtanu, Ferdu Hauptmanu i Branku Fučiću. Na Hauptmanov poticaj počinje se skupljati istarsko arhivsko blago i uređivati pazinski Kaštel za potrebe istarskog arhiva, ali zbog neriješenih problema oko granica s Italijom svi su projekti zaustavljeni, a istarski su fondovi privremeno smješteni u Državni arhiv u Rijeci. Nakon osnutka arhiva u Istri iz Rijeke se postupno vraćalo arhivsko gradivo istarske provenijencije, ali je nekoliko važnih istarskih fondova još uvijek privremeno smješteno u Rijeci, kao npr. Zemaljski Sabor Markgrofovije Istre (Dieta Provinciale del Margraviato dell’Istria) 1861.–1918., Pokrajinski odbor Istre (Giunta Provinciale Esecutiva dell’Istria) 1923.–38.

U Arhivu djeluju Odjel za opće poslove, Odjel za zaštitu arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan Arhiva, Odjel za sređivanje i obradu arhivskoga gradiva (u kojem je organiziran Odsjek za gradivo do 1945. i Odsjek za gradivo nakon 1945.), Odjel za dokumentacijsko-informacijsku službu s knjižnicom, Odjel za zaštitu arhivskoga gradiva, konzervaciju, restauraciju i mikrofilmiranje (u kojem od 1972. djeluje Laboratorij za mikrofilmiranje, od 1974. i Laboratorij za konzervaciju i restauraciju).

Prvi prostori u kojima je djelovao Arhiv, oni u Kaštelu, ubrzo su postali skučeni jer je količina gradiva, koje se istovremeno vraćalo iz Rijeke i preuzimalo s terena od imatelja arhivskog gradiva s područja Istre, nadmašila smještajne kapacitete. Stoga je već od sredine 1960-ih dio radnih prostora zajedno s upravom Arhiva smješten u zgradi nasuprot Kaštelu na Trgu Istarskog razvoda 2. S ciljem objedinjavanja djelatnosti unutar jednog namjenski opremljenog prostora, 1980. završena je obnova zgrade Prve hrvatske velike državne gimnazije u Pazinu u Ulici Vladimira Nazpra 3, gdje se od tada nalazi uprava Arhiva i najveći dio radnih prostora zaposlenika.

Spremišta arhivskog gradiva nalaze se i dalje na sve tri spomenute lokacije i u njima Arhiv skrbi za 843 fonda i zbirke, tj. ukupno 5.000 m arhivskoga gradiva. Najstarija isprava pisana je oko 1200. i čuva se unutar Zbirke isprava. Gradivo je pisano uglavnom latiničnim pismom, ali ima i vrlo vrijednih glagoljskih zapisa. Kako su se na istarskom području smjenjivale različite uprave, isprave u fondovima i zbirkama arhiva sastavljane su na latinskom, hrvatskom, talijanskom, njemačkom, francuskom i slovenskom jeziku.

Arhiv je, zajedno s Historijskim arhivom u Rijeci, bio suizdavačem stručnoga časopisa Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, a od 1991. samostalno objavljuje Vjesnik Istarskog arhiva.

http://www.dapa.hr/