Battana, La, tromjesečnik za kulturu što ga je 1964. pokrenula tal. nacionalna zajednica u Rijeci. Jedan je od najvažnijih rezultata buđenja tal. zajednice poč. 1960-ih u Hrvatskoj. Prvi članovi uredništva Eros Sequi (gl. urednik), Lucifero Martini i Sergio Turconi zacrtali su mu program, prema kojemu je svrha časopisa nadići »marginalni položaj na granici dviju kultura« i »opasnost od provincijalizacije i manjinske emarginacije«.

U razdoblju 1964–89 (urednik E. Sequi) izišla su 92 broja, prosječno na 100 do 150 str. formata 17cm × 24cm. Osim što je objavljivao poeziju, prozu, kritičke oglede autora pripadnika tal. nacionalne zajednice, omogućujući time da se s njihovim izvornim knjiž. stvaralaštvom šire upozna jugosl. i tal. čitateljstvo, časopis je od poč. bio otvoren suradnji uglednijih tal. i jugosl. pisaca, od npr. nobelovaca S. Quasimoda i I. Andrića do mnogih drugih. Kao posrednici između književnosti jugosl. naroda i tal. književnosti, uredništvo je organiziralo više knjiž. susreta (dvadesetak do 1987), koji su promicali najznačajnije teme od zajedničkog interesa. U drugome razdoblju 1989–92 (urednik Ezio Giuricin) uredništvo, sastavljeno isključivo od mlađih osoba, provelo je korjenit programski zaokret, priklonivši se tada aktualnim velikim društvenim pov., filoz. i jezikoslovnim temama. Prvi tematski broj, Etnicità e Stato, navijestio je teme koje su potom postale vrlo aktualnima. Drugi broj, Letteratura dell’esodo, učinio je javnima teme koje su se godinama prešućivale (kominform, egzodus). U trećem razdoblju, od 1992 (urednica Nelida Milani Kruljac), ponovno imaju prednost knjiž. teme, no ne izbjegavaju se ni one društv., umj., filoz. i etničke. Novo uredništvo programom obuhvaća regionalni trokut Istre, Kvarnera i Slovenskoga primorja. Nakon što je izdavačku kuću EDIT preuzela Talijanska unija, novo uredništvo objavljuje niz tema neposredno važnih za tal. nacionalnu zajednicu.