Narodna prosvjeta, učiteljsko društvo osnovano je sred. 1897. na temelju Zakona o društvima iz 1896., i to kao udruga hrv. i slov. učitelja sa sjedištem u Pazinu. Svrha mu je bila organizirana borba za školu na materinskom jeziku, poboljšanje položaja učitelja, njihovo stručno usavršavanje i poboljšanje rada u školi.

Djelovalo je za područje kotareva Pule, Poreča, Kopra i Pazina, a prvim je predsjednikom bio E. Jelušić. Društvo je 1906. promijenilo naziv u Hrvatsko učiteljsko društvo za Istru, sa sjedištem u Pazinu, te je uključilo još i kotar Volosko; od poč. iste god. izdavalo je i svoj stručni mjesečnik Narodna prosvjeta. Na skupštinama se raspravljalo o stručnim pitanjima: o školskim izletima, tjelovježbi u školi, otvaranju ženske učiteljske škole u Istri i dr. O desetoj obljetnici Društva 1907. predsjednik J. Baćić izvijestio je o uspjesima Društva, o zauzimanju za izjednačivanje položaja i primanja učiteljica i učitelja (učiteljicama je bila zabranjena udaja, a primale su 80% primanja učitelja). Na gl. skupštini 1911. J. Baćić je s dijelom članova istupio iz Društva i utemeljio Katoličko učiteljsko društvo za Istru Hrvatska škola. Za novog je predsjednika izabran Gašo Licul, koji je vodio Društvo do njegova prestanka rada.