Rovinjski otoci, u prvom planu Sveti Andrija (lijevo) i Maškin, (snimio Vladimir Bugarin)

Rovinjski otoci

Rovinjski otoci, arhipelag od 20-ak otočića i hridi koji se proteže duž priobalja Rovinjštine.

Ta je otočna skupina zajedno s priobalnim područjem 27.VI.1968. odlukom ondašnje Skupštine općine Rovinj proglašena rezervatom prirodnih predjela "radi očuvanja prirodnih ambijenata, ljepote krajolika, bujne vegetacije, plaža, estetskog izgleda i turističkog značaja". Odluka se odnosila na sve otoke i priobalno područje oko 500 metara od obale, zavisno od konfiguracije terena, od rta Sv. Ivan u Valalti do Barbarige. Ozakonio ju je 1969. i tadašnji Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu. Odluka je i dalje na snazi, jedino su administrativnim preustrojem ranijih općina dio obale i hridi Kolona i Porer pripali općini Bale.

Uz napomenu da su neke površine različite, ovisno o izvoru (izvan uglate zagrade je podatak iz Strategije razvoja grada Rovinja-Rovigno iz 2015., a u zagradi iz pregleda Ministarstva mora, prometa i infrastukture Republike Hrvatske koji je identičan s podacima iz znanstvenog rada Tee Duplančić Leder, Tina Ujevića i Mendi Čala iz 2004.), rovinjski arhipelag obuhvaća, od sjevera prema jugu, sljedeće otočiće i hridi: Figarola (Figarola grande) 22 572 m² [28 522], Figarolica (Figarola piccola/peicia) 1618 m², Sveta Katarina (Santa Caterina) 129 789 m² [124 193], Banjol (Bagnole, Scoio de Peoti) 7240 m² [6802], Muntrav (Muntravo, Scoio di Montauro, Semenza) 916 m², Samer (Samieri, Magareći otok, "Otok ljubavi") 4560 m² [4959], Sveti Andrija (Sant'Andrea di Sera) i Maškin (Maschin, Val Maschin, Valmaschin, Valmas'c[e]in) koji su spojeni prevlakom i zajedno (kao Crveni otok, što je nesonim iz druge polovice XX. st.) imaju površinu 233 429 m² [239 949] (Sv. Andrija 143 807 m² [144 164] i Maškin 89 622 m² [95 785]), Sturag (Sturago), 22 269 m² [22 473], Sv. Ivan (San Giovanni/Zuan), 88 737 m² [102 663], Sv. Ivan na pučini (San Giovanni/Zuan in Pelago, La Lantierna) 7093 m² [5153], Veliki i Mali Piruzi (Piroso grande e piccolo) 6236 [5175] m² i 4014 m² [1298], Pulari (Polari) 15 002 m² [19 383], Revera (Riviera) 8323 [6442]m², Veštar (Vestre, Muresera) 17 138 m² [20 258], Dvije sestrice (Due sorelle) - Mala 21 918 [21 601]m² i Velika 49 101 m² [65 693], Pisulj (Pissuglio) 3453 m² [5703] te Guštinja (Gustigna) 5467 m² [5244]. Njihova ukupna površina iznosi nešto više od 65 ha.

U sastavu općine Bale su Kolona površine 7720 m² [7271] i Porer 2445 m², a valja napomenuti da već nekoliko desetljeća ne postoji hrid Sv. Feliks (San Felice) jer je izgradnjom lučice Valalta spojena s kopnom.

Većina ovih otoka nekoć je bila privatno vlasništvo rovinjskih ribara ili bogatijih obitelji, a krajem XIX. st. neke su kupili pripadnici gornjeg austrijskog staleža. Tako Sv. Andrija i Maškin kupoprodajnim ugovorom od 28.XII.1891. postaju vlasništvo obitelji Hütterott, a Sv. Katarinu kupuje 1898. austrijski nadvojvoda Karlo Stjepan, koju 21.IV.1905. od njega kupuje poljski grof Ignacy Karol von Korwin-Milewsky. Novi se vlasnici čak natječu čiji će otok bolje izgledati, pa ih sustavno i stručno pošumljavaju dovozeći brodovima zemlju iz priobalne okolice i prekrivajući kraške otočne površine. Zahvaljujući tome ti su otoci danas i hortikulturna vrijednost Rovinja. I ostali su otočići pošumljeni ili pokriveni samoniklim raslinjem, pretežito crnogoricom.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Tea Duplančić Leder, Tin Ujević i Mendi Čala, „Coastline Lengths and Areas of Islands in the Croatian Part of the Adriatic Sea Determined from the Topographic Maps at the Scale 1:25 000“, Geoadria, 9, 2004., 5-32; „II. pregled, položaj i raspored malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića“, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, https://mmpi.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/2007/xII%20%20%20%20%20PREGLED%20lektoriranK-smanjen.pdf; Goran Prodan, „Dva otoka sigurna, otočići i hridi s upitnicima“, Glas Istre, 3. 8. 2012.; Strategija razvoja Grada Rovinja-Rovigno za razdoblje 2015.-2020. godine, Rovinj 2015.

Slučajna natuknica

Lisina