Zgonik, Mavricij, geograf i povjesničar, sveučilišni profesor, pisac udžbenika (Tinjan [kod Kopra], 10.III.1910. – Ljubljana, 28.X.2002.).

Obitelj (otac Mavricij, majka Marija rođ. Lipič) mu se dolaskom Kraljevine Italije i fašističke vlasti s Koparštine seli u Dravograd pa 1925. u Maribor, gdje je 1929. završio klasičnu gimnaziju. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i 1934. diplomirao zemljopis i povijest sa sociologijom.

Nakon odsluženja vojnog roka od 1936. predaje u mariborskoj realnoj gimnaziji, a 1941. njemački okupatori ga s obitelji prisilno sele u Austriju, u štajerski Admont, gdje je neko vrijeme također poučavao. Povezao se s Osvobodilnom frontom i potkraj rata otišao u partizane.

U neposrednom poraću predavao je zemljopis i povijest na učiteljskim tečajevima i u mariborskim srednjim školama, pa je 1947., kao primorski Slovenac, upućen na rad u Trst, potom u Kopar gdje je bio i ravnatelj slovenske gimnazije. Početkom 1950-ih vraća se u Maribor, ponovo predaje u srednjim školama, a u jednom razdoblju, 1955.-58., bio je pedagoški savjetnik za mariborski kotar, kada ujedno honorarno predaje metodiku zemljopisa na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Od 1964. profesionalno prelazi u visoko školstvo, kao profesor na mariborskoj Pedagoškoj akademiji, gdje predaje metodiku i didaktiku zemljopisa i povijesti. Usporedno se i sam obrazuje te je 1968. magistrirao, a 1971. i doktorirao zemljopis na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Sljedeće godine promoviran je u zvanje docenta, a 1976. izvanrednog profesora. Bio je na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mariboru predsjednik znanstveno-istraživačkog povjerenstva. Umirovljen je 1977.

Autor je i suautor više udžbenika za osnovne i srednje škole. Svoja praktična i teoretska znanja iz nastave zemljopisa oblikovao je u knjigama Nazornost v geografiji (1958.) i Metodika geografskega pouka (1960.), a potonja je kao jedini takav rad u ondašnjoj Jugoslaviji bila prevedena na srpsko-hrvatski kao Metodika nastave geografije u osnovnoj školi i školama II. stupnja (Sarajevo 1967.). Usporedno se bavio i metodikom povijesti kao nastavnog predmeta te je objavio knjigu Zgodovina v sodobnoj šoli (1968.).

Kao znanstvenik sustavno je proučavao Dravsku dolinu i njezinu pejzažnu i društvenu preobrazbu, a na tim je temama magistrirao i doktorirao. Objavljivao je brojne studije i znanstvene članke, a i izvještaje sa znanstvenih skupova i putovanja, napise o kolegama, recenzije i dr., u nizu znanstvenih i stručnih časopisa, kao što su Geografski vestnik (prvi izvještaj objavio je u njemu 1932.), Geografski obzornik, Časopis za zgodovino in narodopisje, Sodobna pedagogika, Popotnik, Proteus i dr., te u kongresnim i simpozijskim zbornicima i drugim publikacijama. Pisao je izvještaje i članke i za mariborski dnevnik Večer.

Bio je aktivan u udrugama slovenskih geografa i povjesničara, više je godina vodio mariborski ogranak Geografskog društva Slovenije ili bio u njegovom upravnom odboru. I Geografsko i Zgodovinsko (povijesno) društvo Slovenije izabrali su ga za svoga počasnoga člana, a za pedagoški i društveni doprinos odlikovan je jugoslavenskim Ordenom rada sa zlatnim vijencem (1975.) i Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom.