Prometnice

Prometnice, putovi kojima se odvija javni promet. Prve prometnice u Istri bile su staze kojima su prolazili ljudi i životinje. Nastale su na stalnim smjerovima gibanja oko špilja, do mora i izvora vode te poslije između naseobina i gradina. Magareće i konjske staze bile su sve donedavno ucrtane i u prom. karte. Posebice su bile važne na području Ćićarije i Šavrinije.

Osim staza, najstarija je prometnica more, koje okružuje Istru. Postupno su se plovni putovi razvijali na kraće, a zatim na veće udaljenosti. Plovidbom su povezivane luke, posebice u doba parobroda. Mala obalna plovidba povezivala je susjedne luke, a velika obalna plovidba veće gradove. Polazišta linija prema Istri bili su Trst i Rijeka. Svako istar. mjesto na moru ima svoju luku i mandrać. Važnije su luke Luka Koper d. d., Luka Pula d. o. o., Luka Bršica i Luka Rovinj. S razvojem cestovnoga prometa razvio se i trajektni promet. Važna je veza Brestova–Porozina te prema Brijunima i dr. otocima. Rijeka Mirna bila je već za Mletaka, a i poslije, plovna do Motovuna. Plovnih kanala i jezera u Istri nema, ali valja spomenuti projekte povezivanja Limskoga zaljeva s Raškim te povezivanja rijeka Mirne i Raše. Seoski putovi povezuju sela i omogućuju pristup posjedima, a posebice su istaknutu ulogu imali dok nije bilo cesta. Obilježavaju ih ograde od suhozida i lijepo izrađeni ulazi na parcele (lese i lazi). Pravi razvoj prometnica započeli su Rimljani izgradnjom Flavijevske ceste te drugih itinerarnih i vicinalnih cesta. U sr. su vijeku glavnu ulogu imale propadajuće rim. ceste, staze i seoski putovi. Od poč. razvoja pošte, tj. od XV.st., prednost imaju poštanske ceste po kojima putuju poštanske kočije. Te su se ceste ponajviše razvile u XIX.st., kad su sva veća mjesta u Istri dobila poštanske urede. Poštanske ceste bile su makadamske, s prom. oznakama i miljokazima, odn. kilometarskim kamenima. Velik je preokret u kvaliteti prometnica u Istri donijela gradnja želj. pruga (željeznice). Najprije je bila izgrađena Riječka pruga (1873), zatim Istarska državna željeznica (1876), koja je 1887. dopunjena prugom Hrpelje–Kozina–Trst. U XX.st. bile su izgrađene uskotračna pruga Parenzana (1902), Raška pruga (1951) i Koparska pruga (1967). Osim javnih želj. pruga u Istri postoje i industrijski kolosijeci te dekovilska željeznica. Poč. XX.st. obilježili su tramvaji u Puli, Opatiji i Piranu. Tad su planirane i žičare na Učku. S asfaltiranjem cesta započelo se za tal. vlasti na relaciji Trst–Pula, a traje sve do danas. Na kopnenim prometnicama izgrađeno je mnogo objekata (Tunel Učka, tuneli, mostovi, vijadukti). Od 1970-ih u Istri se grade moderne ceste: Istarski ipsilon i autocesta Ljubljana–Kopar.

Najmlađa grana prometa, zračni promet počeo se razvijati 1910. uređenjem aerodroma u Valturi kraj Pule za potrebe vojske. Istra, a posebice Pula, imala je vrlo jaku hidroavijaciju s centrima u Puntiželi, na otoku Kozadi te u Portorožu i Poreču. Danas je u Istri više putničkih zračnih luka: Zračna luka Pula, Zračna luka Vrsar, Aerodrom Portorož te više sport. aerodroma.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

J. Pađen, Istra i njeno povezivanje sa zaleđem, Zagreb 1968; F. Juriševič, S pošto skozi preteklost Slovenskega primorja in Istre, Lipa i Koper 1981; J. Orbanić, Istarske željeznice, Zagreb 1996.