- Antonio Pellizzer, Istarska enciklopedija, 2005.
- Objavljeno: 15.2.2009. / Posljednja promjena: 17.6.2023. (Goran Prodan)
- 3532
- 0
Rapicio, Andrea
Rapicio, Andrea (lat. Andreas Rapitius, prezime se pojavljuje i kao Rapicius, Rapiccio, Rapici, Ravizza), diplomat, biskup, književnik (Trst, 2.XII.1533. – Trst, 31.XII.1573.).
Kršten je 11.XII.1533. Potječe iz tršćanske patricijske obitelji, otac mu je bio Domenico, majka Caterina rođ. Bacchino.
Školovao se u rodnom gradu i Kopru, pa je upisao studij prava u Beču, ali se zbog epidemije 1550. preselio na Sveučilište u Padovi, gdje je 1554. diplomirao rimsko i kanonsko pravo.
Godine 1556. tršćansko gradsko vijeće uputilo ga je na bečki dvor da zagovara slobodnu plovidbu sjevernim Jadranom i zaustavljanje krijumčarenja prema mletačkim lukama u Istri. Narednih će godina zastupati austrijske interese u pregovorima s Venecijom oko granice i slobodne plovidbe. U Beču je bio tajnik nadvojvode Karla II. te savjetnik cara Ferdinanda I., potom i Maksimilijana II. Dvor ga je 1565. imenovao tršćanskim biskupom, a papa Pio V. potvrdio ga je 22.VIII.1567. Kao biskup je nastojao pomiriti tršćansko plemstvo podijeljeno na pobornike Venecije i Beča. Posljednjeg dana 1573. priredio je domjenak za predstavnike obiju strana na kojem je navodno umro otrovan, u nikad razjašnjenim okolnostima.
Još u mladosti zanimao se za književnost i pisao poeziju. Dugotrajnim studijem latinskih klasika te stalnom vježbom stekao je čist i biran stil. U djelu Histria dotjeranim je latinskim stihovima i s nježnošću opjevao istarski ugođaj bukoličkoga spokoja i prirodne sreće. Poema u 405 heksametara prvi je put objavljena 1556., a Pietro Kandler ju je, prevedenu na talijanski, objavio 1826. u časopisu Archeografo Triestino. Na hrvatski ju je 1887. preveo svećenik i pjesnik Antun Kalac.
U pazinskoj župnoj crkvi sv. Nikole čuva se biskupov portret, ulje na platnu nepoznatog autora, nastao vjerojatno u prvoj polovici XVIII. st., a pretpostavlja se da su ga članovi obitelji Rapicio donijeli u svoju palaču nad Pazinskom jamom.
U drugoj polovici XIX. st. na pročelje tršćanske katedrale sv. Justa postavljeno je Rapiciovo brončano poprsje, a jedna ulica u Trstu nosi njegovo ime.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar