Kȁšćerga (tal. Caschierga), naselje 15 km (cestom) sjeverozapadno od administrativnoga središta Pazina (45°18′N; 13°54′E; 383 m nadmorske visine); 235 stanovnika (2021.).

Nalazi se na jezičku iznad doline Butonige, ispod brežuljka (444 m) na kojemu je crkvica sv. Antuna Padovanskoga i po kojoj se brdo i zaselak do njega zovu Padova.

Stanovnik je Kašćergȁn, stanovnica Kašćergȃnka, a pridjev kašćergȃnski.

Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinogradarstvo, voćarstvo), a početkom XXI. st. i iznajmljivanjem kuća za odmor.

Područje je bilo nastanjeno u prapovijesti i antici. U XII. st. postala je feudalno leno porečkoga biskupa, zatim je prelazila iz ruke u ruku crkvenih feudalnih gospodara, a sredinom XIII. st. prešla je pod vlast Pazinske knežije. U drugoj polovici XV. st., nakon osmanlijskih prodora u sjevernu Istru i ratnih pohoda kneza Ivana VII. Frankopana, u Kašćergi je živjelo samo 6 stanovnika (1498.). U urbaru Pazinske knežije iz 1498. zapisana je kao Käschernn, a u XVII. st. preimenovana je u Kaisersfeld, što je ušlo u barunsku titulu Cristofora Rampellija (von Kaisersfeld), koji je feudom tada gospodario. S obzirom na blizinu granice knežije s mletačkom Istrom (motovunskom općinom), Kašćerga je često stradavala, zemlja je povremeno ostajala neobrađena i napuštena, tako da su u više navrata naseljavani novi stanovnici. Između dvaju svjetskih ratova selo se je službeno zvalo Villa Padova.

Župna crkva sv. Marka evanđelista izgrađena je 1686., a obnovljena 1891. Zvonik uz crkvu (17 m) podignut je 1801. Crkva sv. Antuna Padovanskoga (drugog imena Blažene Djevice Marije Snježne [sv. Marije od Sniga]) izgrađena je u XII. st., a obnovljena 1859. Na toj je uzvisini vjerojatno bio feudalni kaštel.

Iz Kašćerge je bio rodom slikar Anton s Padove (XVI. st.), koji je freskama oslikao više crkvica u istarskim gradićima.

Slike